Gugl se danas seća Rembranta

Rembrantov poseban stil, sa karakterističnim igrama svetlosti i zatamnjenjima, kao i izbor njegovih tema, odredili su ga kao izrazitog predstavnika barokne umetnosti.

Sasvim izvesno jedan od najvećih likovnih umetnika u istoriji, smatra se da je izradio oko 650 ulja, oko 300 gravira i približno 2.000 crteža.

Njegova su remek dela "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagosilja unuke", "Venera i Kupidon", "Verenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevesta", "Porodični portret", "Predeo s vetrenjačom".

Autor je i više od 60 autoportreta, slikao je i portrete svoje supruge Saskije fan Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

Rođen je u Lajdenu 15. jula 1606, kao osmo od devetoro dece u siromašnoj porodici. Pohađao je filozofiju i istoriju umetnosti na univerzitetu u rodnom gradu i privatne časova slikarstva. Uskoro je otvorio vlastiti studio.

Prekretnicu u njegovom slikarstvu je predstavljao dolazak Konstantina Higensa, koji je postao njegov prvi patron, pa se potom preseljava u Amsterdam.

Princ Frederih Hendrih bio je njegov veliki kupac. Rembrant je vremenom postao popularan i kao učitelj slikarstva.

Vodio je buran život, umnožavajući dugove. U braku je imao četvoro dece ali samo je jedno uspelo da odraste. Umro je 4. oktobra 1669. godine u Amsterdamu.

(Izvor: Tanjug, Novosti)