Šta se sve krije u flaširanoj vodi?

0

Popularnost flaširane vode iz godine u godinu sve je veća, a mnogi su uvereni kako je voda iz flaše znatno bolja i zdravija od one iz slavine. Međutim, da li je to zaista tako?

Pre nekoliko godina, istraživanjem organizacije Environmental Working Group otkriveno je kako se sastojci flaširane vode drastično ne razlikuju od one obične, vode iz česme. Naime, kako je u to vreme pisao examiner.com, iste prljave i nezdrave materije koje se mogu naći u vodi iz česme vrlo lako mogu biti pronađene i u vodi iz flaše, a radi se o lošim supstancama koje se mogu naći u vodovodu, od tragova gnojiva, lekova i hemikalija.

Svojevremeno je Radna grupa za prirodnu sredinu (EWG) istražila 200 popularnih brendova vode u SAD-u i otkrila čak 38 zagađivača u 10 najpopularnijih brendova flaširane vode. U SAD-u su otkrivene čak i kancerogene supstance u flaširanoj vodi, a najgorima na testovima pokazale su se flaširane vode velikih trgovačkih lanaca.

Međutim, zašto uprkos tome, sve više ljudi kupuje vodu u bocama? Ironično, kako piše examiner.com, voda iz slavine regulisana je, a flaširana voda nije. Prema pisanju Washington Reutersa, Amerikanci su spremni da plate dolar više za flaširanu vodu koja košta oko 1.900 puta više od vode iz česme, a za njenu proizvodnju i isporuku potrebno je i do 2.000 puta više energije. Kako dalje navodi examiner.com, jedan od najboljih načina da sebi osigurate čistu vodu svakako je ugradnja filtera na slavinama u kući.

Sličnu tezu o kvalitetu flaširane vode potegnuo je i businessinsider.com prošle godine. Naime, flaširana voda znatno je skuplja od one iz slavine, ali prema rezultatima studije, to znači da je ujedno i zdravija. Kako je prošlogodišnja studija pokazala, flaširana voda znatno se ređe kontroliše od vode iz slavine, a osim toga, flaširana voda ima veću verovatnost da bude kontaminirana ili postane izvor zaraze.

Voda iz slavine mora se svakodnevno proveravati i za to postoje inspekcije, prema pisanju businessinsidera, vodu u bocama obavezno je kontrolirasi samo jednom mesečno. Voda iz slavine sadrži tragove hlora koji sprečava širenje svega što je štetno, poput bakterijskih infekcija. Međutim, jednom napunjena i začepljena boca vode može u skladištu stajati mesecima pre nego što se proda, a u sebi ne sadrži dodatke koji suzbijaju infekcije, poput klora.

Nakon što je boca vode otvorena, nemoguće je da ostane sterilna i preporučljivo ju je popiti za dan ili dva. Osim toga, znatno je skuplja od vode iz slavine.

Profesor Pol Janger sa Univerziteta Glazgov rekao je: „Ljudi često misle kako nešto nije u redu s vodom iz slavine kada je tako jeftina. Međutim, sa stanovišta cene i sigurnosti, voda iz slavine daleko je bolja. Ako se boca vode slučajno otvori ili netko petlja po njoj, voda se vrlo lako može kontaminirati. Postoji značajno veća šansa da ćete nešto štetno pronaći u flaširanoj vodi nego u vodi iz slavine. Idealno, flaširanu vodu trebalo bi popiti isti dan kada je otvorite, jer se na boci vrlo lako mogu nakupiti bakterije“.

Mintel, kompanija koja se bavi istraživanjem tržišta u Velikoj Britaniji, utvrdila je kako gotovo četvrtina ljudi koji kući piju flaširanu vodu to čini jer smatra da je to znatno bolja. Uprkos svemu, veliki britanski proizvođač flaširane vode tvrdi da se flaširana voda testira svakodnevno.

S obzirom na sve, dalo bi se zaključiti da flaširana voda nije nužno čista, a osim što može biti lošija od one iz slavine, vrlo lako može biti potpuno jednaka vodi iz slavine. Prema pisanju banthebottle.net, američka FDA dopušta određeni broj pesticida u bocama vode, a ljudi kupuju flaširanu vodu upravo jer veruju da je ona potpuno čista; osim toga, flaširana voda može sadržavati sledeće štetne stvari:

– koliformne bakterije; štapičaste bakterije kao što je E.coli, i u pravilu su prisutne u ljudskim crevima;
– arsenik – otrov;
– hloridi; hlorid je spoj hlora, a ta supstanca se koristi za dezinfekciju vode iz slavine;
– gvožđe; metalni element; gvožđe je potrebno telu, ali ne u preteranim količinama;
– mangan; vrlo je sličan gvožđu i koristi se u gnojivima;
– fenoli; korozivne, otrovne i kisele komponente;
– cink; metalni element; telu je potreban cink ali ne u velikim količinama;
– fluoridi; namerno se dodaju u neku flaširanu vodu, ali bi to trebalo da bude istaknuto na nalepnici.

Izvor: b92

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published.