Hag: Hrvatska izlaže odbranu na optužbe Srbije za genocid
Tim pravnika koji zastupa Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, tvrdi da je kontratužba koju je Srbija protiv nje podnela "zbog navodnog genocida nad Srbima" u operaciji "Oluja", u leto 1995, "bez osnova u činjenicama i pravu".
Haski-tim.jpg
Glavni pravni zastupnik Srbije Saša Obradović ocenio je da je Hrvatska, u odgovoru na srpsku kontratužbu, bila "pomalo gluva" i "slepa" za dokaze i argumente. Obradović je posle današnjeg zasedanja rekao da zastupnici Hrvatske jesu izrazili žaljenje zbog žrtava u Oluji, ali su isto tako potvrdili da do "danas postoje svega tri slučaja suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj". "Danas je potvrđeno da niko nikada nije osuđen za ubijanje u operaciji 'Oluja'. O svemu smo danas slušali, a najmanje o ubijanjima koja su usledila tokom i po završetku operacije Oluja", rekao je Obradović. Kao "nedokazanu i besramnu" odbacio je tvrdnju da su kolone srpskih izbeglica posle "Oluje" upadale u "nekakvu unakrsnu vatru", kojom je Hrvatska uzvratila na optužbu Srbije da su izbegličke kolone bile bezrazložno napadane. "Grčevito hvatanje hrvatskog pravnog tima za praksu Haškog tribunala pokazatelj je da se oni više plaše toga da Srbija ne uspe sa svojom protivtužbom, nego što žele da uspe njihova tužba. Praksa Tribunala nije veoma u korist hrvatske tužbe, jer tamo niko nije ni optužen za genocid", zaključio je Obradović.
Zastupnica Hrvatske Vesna Crnić-Grotić rekla je da je, nasuprot srpskoj kontratužbi, "Oluja" u avgustu 1995. bila "legitimna vojna operacija" s namerom da se "porazi udruženi zločinački poduhvat čiji je proizvod bila Republika Srpska Krajina", odnosno oslobodi teritorija Hrvatske koju je "ilegalno okupirala" Srbija.
Crnić-Grotić je naznačila da vlasti u Zagrebu "nisu imale drugi izbor", morale su da sprovedu vojnu akciju, pošto su njihove "ponovljene pokušaje da postignu mirno rešenje" odbacili lideri pobunjenih Srba u Kninu.
Tvrdnje iz kontratužbe Srbije da je cilj "Oluje" bio da se protera srpsko stanovništvo i "unište" Srbi koji ostanu, zastupnica Hrvatske nazvala je "istorijskim revizionizmom" koji "nema osnove u realnosti".
Kao na dokaz, pozvala se na konačnu presudu kojom je Haški tribunal oslobodio krivice zapovednika "Oluje" generala Anta Gotovinu i utvrdio da nije postojao udruženi zločinački poduhvat hrvatskih vlasti za progon krajiških Srba.
Crnić-Grotić je podsetila da je i prvostepenom presudom kojom je Gotovina prethodno bio osuđen na 24 godine zatvora, Tribunal utvrdio da, nasuprot srpskoj kontratužbi, tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman nije imao nameru da ubija srpske civile, niti da im budu nanesene fizičke i psihičke povrede.
Zapisnik sa Tuđmanovog sastanka sa Gotovinom uoči "Oluje", 31. jula 1995. na Brionima, odraz je "zakonite pripreme" za vojnu operaciju, tvrdila je Crnić-Grotić, pobijajući optužbu Srbije da je taj dokument ključni dokaz Tuđmanove "genocidne namere" da se krajiški Srbi unište.
Hrvatska zastupnica kaže da je Srbija svojom kontratužbom zapravo negirala presudu lideru krajiških Srba Milanu Martiću kojom je Haški tribunal, kako je protumačila, utvrdio da su vlasti u Beogradu, sa Slobodanom Miloševićem na čelu, pokušale da, udruženim zločinačkim poduhvatom progona Hrvata, stvore veliku Srbiju na delu teritorije Hrvatske.
"Decenijama duga praksa Srbije da negira, iskrivljuje i zataškava jeste neprihvatljiva", rekla je Crnić-Grotić. Ona je podvukla da Hrvatska iskreno želi pomirenje sa Srbijom, ali zasnovano na "istorijskim činjenicama".
Jedna od tih činjenica, po Hrvatskoj, jeste da je "Olujom" stavljena tačka na zločinački poduhvat čiji su učesnici, između ostalih zločina, počinili i genocid u Srebrenici.
Izražavajući žaljenje zbog žrtava "pojedinačnih zločina" tokom "Oluje", Crnić-Grotić je negirala tvrdnju Srbije da za ta zlodela niko u Hrvatskoj nije optužen, ni osuđen, navodeći da su 33 osobe krivično gonjene, dok su tri postupka još u toku.
Masovni egzodus krajiških Srba, tokom "Oluje", bio je posledica ne namere vlasti i vojske Hrvatske, nego toga što je "vođstvo RSK ubedilo Srbe da ne mogu da žive zajedno sa Hrvatima i da, stoga, moraju otići", rekla je Crnić-Grotić.
Svojom kontratužbom, prema rečima hrvatske zastupnice, Srbija "ne nudi ništa drugo do negiranje i odbijanje da se suoči i da prihvati svoju odgovornost za tragične posledice i manipulacije ekstremnog srpskog nacionalizma koji je doneo rat Hrvatima, Srbima i drugim narodima u Jugoslaviji".
Tumačenje Tuđmanovih reči
Osvrćući se na izjavu hrvatskog predsednika Tuđmana na Brionima da je cilj Oluje da Srbi "praktično nestanu" posle odlučnih udara koje će im naneti Hrvatska vojska, hrvatski zastupnik Kir Starmer tvrdio je da je Tuđman pod "Srbima" podrazumevao srpske oružane snage.
Zastupnica Hrvatske Anđoli Sing, oslanjajući se na Tribunalovu presudu generalu Gotovini, tvrdila je da tokom Oluje nisu bili "neselektivno granatirani" Knin i drugi gradovi, već "legitimne vojne mete".
Negirajući da je egzodus Srba bio izazvan tim napadima, Sing je rekla da su "mnogi Srbi izjavili da su otišli po naređenju za evakuaciju koje je izdalo vođstvo RSK".
Hrvatska je odbacila i tvrdnju Srbije da su njene oružane snage napadale izbegličke kolone Srba. Neke od kolona našle su se, po rečima Sing, "u unakrsnoj vatri", pošto su Srbi iz njih pucali na hrvatske snage. Hrvatska avijacija za metu je uzimala "mehanizovane kolone", a ne civile.
Tvrdeći da je Srbija "u mnogome preuveličala" broj žrtava Oluje, Sing je kazala da Tribunal u presudi Gotovini "nije mogao da identifikuje nijednu žrtvu granatiranja Knina".
Cilj Oluje, kazala je hrvatska zastupnica, bio je "obnova teritorijalnog integriteta Hrvatske", a ne "uništavanje" srpskog stanovništva, kako je tvrdila Srbija. Hrvatska nije ni sprečavala povratak Srba, koji su otišli "iz mnogih drugih razloga", o čemu svedoči i činjenica da se, u međuvremenu, u Hrvatsku vratilo 130.000 Srba.
Pravni zastupnik Hrvatske Filip Sends osudio je kao "užasno" poređenje Brionskih transkripata predsednika Tuđmana i Oluje sa nacističkom konferencijom u Vanseu, kojem je prošle nedelje pribegao srpski predstavnik Vilijam Šabas.
Sends je pozvao Šabasa da to poređenje - za koje je rekao da je nedostojno Međunarodnog suda pravde - povuče. Proces pred najvišim sudom UN biće nastavljen 20. marta, drugom rundom razmene argumenata.
Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010. godina.
Izvor: Novosti
Foto: Beta - ap - Jiri Buller