Sveti Stevan Vetroviti: Zašto se zove NAPRASNI praznik i šta ne smete uraditi!

To je dan otkrića i prenosa moštiju Svetog Stefana, prvog velikomučenika. Srdonik apostola Pavla, Jevrejin koji je živeo u grčkim oblastima, bio je jedan od prvih đakona koje sveti apostoli rukopoložiše i postaviše u službu jerusalimske sirotinje. Silinom svoje vere činio je velika čuda, što izazva zavist Jevreja koji nisu prihvatili novu veru, te ga nabediše i osudiše na kamenovanje. Telo mu je ležalo dva dana i dve noći izvan zidina Jerusalima, dok ga jevrejski knez Gamail, potajni hrišćanin, nije sahranio na svom imanju. Godine 415. Gamail se javi u snu nekom svešteniku i otkri mu tajnu gde leže mošti Svetog Stefana. On ga sahrani časno na planini Sion.

U Crnogorskom primorju ovaj dan zovu naprasni praznik i mornarska slava, jer je Sveti Stefan činio da brodovi imaju dovoljno dobrog vetra za jedra. Slavili su ga i mlinari u vetrenjačama. Tog dana nisu mleli brašno nego su pravili gozbu ispred mlina, na koju su pozivali svoje mušterije.

Prema predanju koje se može čuti u Hercegovini, neki čovek izađe na taj dan s porodicom da plasti seno, al naiđe Sveti Stefan i oduva i seno i porodicu. Domaćina je bavio na daljinu od sedam dana hoda, a ostale na tri dana, pa su se jedva okupili kod kuće i zaklonili.

Slavi se kao krsna slava.

Slava Kneževca, metoha Manastira Lelić, na planini Povlen.

Pogledajte još