SVETA PETKA: Evo gde bolesni danas treba da odu i šta žene valja da urade

Poreklom je Sprkinja, rođena u Vizantiji, u gradu Epivatu. Živela je i umrla u 11. veku. Po smrti imućnih roditelja, svetica podeli sirotinji sve što je imala i zamonaši se u Carigradu. Odatle je otišla u Jordansku pustinju, gde je doživela duboku starost. Tada joj se javio anđeo i rekao da je dovoljno trpela iskušenja i da je uzornim i bogoljubnim životom dostojno pokazala veru u Gospoda, pa je vreme da se vrati u svoj zavičaj i tu na miru prepusti dušu Bogu. Mošti su joj bile u Carigradu, pa prenete u Trnovo, odatle ponovo u Carigrad, zatim u Beograd i konačno su položene u rumunskom gradu Jašu. U beogradskoj tvrđavi, na Kalemegdanu, pored male crkve posvećene Svetoj Petki nalazi se izvor čija voda čudotvorno leči bolesne.

U većini mesta ovaj dan zovu Pejčindan. Negde se čuje i naziv Petkovica. Crkva u Jašu je ovog dana izuzetno posećena, jer dolaze bolesni s čitavog Balkana da se za trenutak ispruže na njenom grobu, verujući da su njene mošti isceliteljske. U selima oko Zaječara prave slavski kolač koji lome i podele stoci za zdravlje. Desetine crkava u srpskim krajevima posvećeno je Svetoj Petki. Hramove naročito posećuju žene da bi lakše rađale, a nerotkinje se mole da zaimaju decu. Žene koje traže pomoć od svetice zavetuju se i poste sedam dana, a na njen dan odlaze u crkve  s prilozima.

Sveta Petka je prva u nizu jesenjih slava, pa se ponegde slavi uz veliki mrs i dugo noćno sedenje. Nekada su u Grdelici, kod Leksovca, seljaci skupljali priloge, za koje bi zajedno kupili tele, pekli ga nasred sela, a zatim jeli kod zapisa.

Pogledajte još