#CHECKIN2016 – Admir Hasanbegović: Retko imate priliku da pročitate primer multinacionalne kompanije koja se u kratkom roku potpuno transformisala

0

Konferencija “Check In 2016” okupiće 28. oktobra u Novom Sadu – lidere u hotelijerskoj industriji i tur-operatere iz celog regiona. Konferencija će se baviti najnovijim trendovima u hotelijerstvu – digitalizaciji, izazovima bezbednosti i drugim aktuelnim temama.

Konferenciju će otvoriti Renata Pinžo, pomoćnik ministra – sektor turizam i Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije. U jednom od panela – ambasadori zemalja sa bogatom turističkom ponudom – Crne Gore, Hrvatske, Turske, Brazila, Izraela i Indije govoriće o problemima ove važne privredne grane u nestabilnim vremenima.

Na panelu The World Is Not Enough: Biti ili ne biti deo međunarodnog lanca“ učestvovaće i Admir Hasanbegović, General Manager, Courtyard by Marriott, Sarajevo.

Menadžer ste hotela koji je deo lanca koji se prostire na preko 1.000 lokacija u svetu. Koje su prednosti biti deo velikih sistema koji ima već značajno iskustvo?

– Vaše pitanje je postala vječita debata u industriji, prednost brendiranog standarda u odnosu na neovisne hotele. U suštini diskusija se uvijek svede na indikatore ekonomskog performansa kao jedino relevantno mjerilo cjelokupne uspješnosti. Posebno su interesantne studije koje posmatraju kretanje finansijskih indikatora hotela u periodima ekonomske ekspanzije, odnosno recesije, kojim pokazuju da brendirani hoteli imaju zdravije finansijke pokazatelje ali ta razlika je bila posebno vidljiva i osjetna u periodima recesije. Svakako da različiti troškovi i naknade koje proizilaze asociranjem sa brendiranim hotelskim lancima u određenoj mjeri opterećuju operativnu dobit, međutim brand i sve te naizgled “neopipljive” koristi kompenziraju dodatne troškove kroz povećani procenat zauzetosti, posebno u recesijskom periodu. Na dalje, veliki lanci brendiranih hotela imaju dosta značajne marketinške budžete, intenzivne promotivne aktivnosti, globalne centralne rezervacijske sisteme i ono što je možda i jedan od ključnih prednosti u odnosu na neovisne hotele, tzv. “loyalty” programi koji se iz godine u godinu obogaćuju novim sadržajima i pogodnostima za goste koji su odani brandu. U posljednje vrijeme te pogodnosti se sve više proširuju na sadržaje koji se nužno ne odnose samo na usluge u sklopu hotelskih kapaciteta, ide se mnogo dalje od toga da se isporuči jedinstveno i potpuno personalizirano iskustvo svakom gostu. Ne sugerišem da takvo iskustvo nije moguće dobiti u neovisnim hotelima, ali razlog zbog kojeg su ti “loyalty” programi tako uspješni jeste što jednostavno komercijalno integrišu bazičnu ljudsku potrebu za pripadnosti grupi i na taj način stvaraju armiju vjernih gostiju koji se teško odlučuju za promjenu branda ukoliko su zadovoljni…nešto slično možete vidjeti u autoindustriji koji su tu emotivnu afilijaciju sa brandom podigli na potpuno drugi nivo…

Da li je velikim sistemima teže da se menjanju, prilagođavaju, prate trendove ili se takve prepreke lako prelaze?

– U principu sve multinacionalke imaju isti problem, u većini slučajeva radi se o velikim intertnim organizmima koji se zbog razruđene upravljačke strukture dosta sporo prilagođavaju promjenama na tržištu. Rijetko imate priliku pročitati primjer kada se multinacionalka uspjela u kratkom roku potpuno transformisati i uspješno prilagoditi novim tržišnim trendovima, na žalost puno je više primjera u kojim kompanije nisu adekvatno odgovorile zahtjevima tržišta nakon čega se jako teško repozicionirati u kratkom roku i ostati u korak sa konkurencijom. Možete primjetiti da se u posljednje vrijeme dosta multinacionalki odlučuje za tzv. “klastersko” uređenje koje im u određenoj mjeri omogućava da identifikuju markete sa sličnom legislativom, tržišnim potencijalom i potrošačkim navikama i ta tržišta grupišu u “klastere” kako bi se globalna strategija ipak u određenoj mjeri prilagodila tržišno specifičnim parametrima.

Koliko je naš region interesantan za kongresni turizam, s obzirom da i vi nudite baš takve usluge?

– Prema ovome što sam vidio u svojoj prvoj godini, radi se o dosta potentnom segmentu u čiju korist ide i činjenica da se u proteklih 12 mjeseci otvorilo jako puno kompanija koje nude usluge posredovanja, tehničke podrške i same organizacije kongresa i evenata. S druge strane, ako uzimate u jednačinu glavne gradove regiona, npr. Beograd i Zagreb su dosta bolje zračno povezani od Sarajeva a to je jedan od najbitnijih preduslova za rast kongresnog ili tzv. MICE turzima. Tek u posljednje vrijeme smo primjetili interes velikih globalnih avioprevoznika za uvođenje novih linija i povezivanje sa evropskim prijestolnicama ali sve to nekako ide jako sporo i na žalost naš zakonski okvir, neefikasna adminstracija i zastarjele procedure jednostavno odbijaju nove inicijative i projekte. Kada riješimo ovaj problem onda možemo govoriti o planovima za brendiranje same destinacije kao kongresne destinacije, sada je to samo preslaganje tržišta izmedju konkurenata i argument za predizborne kampanje o neostvarenom potencijalu.

Proslavili ste pre nekoliko meseci godinu dana poslovanja u Sarajevu. Kakvi su vam planovi za budućnost?

– Mi smo sredinom jula proslavili našu prvu godišnjicu od momenta kad smo primili prvog gosta i cijeli kolektiv je jako ponosan na urađeno u proteklih 12 mjeseci. U relativno kratkom roku smo se pozicionirali kao jedan od lidera na tržištu, podigli smo standard usluge za još jedan nivo i vjerujem da smo malo probudili i konkurenciju koja nije očekivala da ćemo tako eksponencijalno povećavati tržišno učešće. Već smo se dotakli pitanja potencijala kongresnog turizma tako da u narednoj godini planiramo proširenje kongresnih kapaciteta jer postojeći sadržaji jednostavno neće biti dovoljno obzirom na planove koje smo zacrtali u budućem periodu. Ultimativno, prisustvo brendirane konkurencije na kraju najviše toga donosi samom gostu jer se podiže ljestvica očekivanja i to je ono što je najbitnije. Ovo je bila jako uspješna godina za nas i svi smo jako uzbuđeni zbog perioda koji je pred nama.

Kompletan program konferencije i informacije o prijavi možete pronaći na linku www.color.rs/checkin2016

checkin2016

Foto: Privatna arhiva

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published.