Book Talk 2017 – Marina Krleža: Seksualna tematika u književnosti, poglavito iz ženske perspektive pisanja, kao da je još uvijek obavijena velom tajne

0

Novi Sad će po treći put ugostiti najpriznatija imena iz sveta knjiženosti i izdvaštva na konferenciji “Book Talk 2017” koja će se održati 29. septembra u Galeriji Matice srpske i Spomen-zbirci Pavla Beljanskog.

Tokom 14 panela, koji se održavaju paralelno u dva prostora, učesnici će govoriti o problemima izdavaštva danas, Deklaraciji o zajedničkom jeziku, književnoj kritici i novinarstvu u digitalnom dobu, kao i kreativnom pisanju u eri novih medija, pripremama Novog Sada za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine, jugoslovenskom književnom nasleđu, putopisnoj, skandinavskoj, erotskoj književnosti, domaćoj fantastici i drugim temama.

U panelu “Da li smo savladali strah od letenja: Savremena erotska književnost” učestvovaće i Marina Krleža, specijalistica digitalnog marketinga i poduzetnica, bivša novinarka, radijska voditeljica i profesorica hrvatskog jezika, osnivačica prvog hrvatskog projekta koji se bavi relativizacijom i detabuizacijom seksualnosti – Seksoteka, sa kojom smo razgovarali u susret konferenciji:

U vašoj kolumni “Seksurbacije” ste naveli da je privilegija pisati o seksualnosti u Hrvatskoj. Zašto je to tako u 21. veku?

– Zato što se seksualnost u medijima tretira isključivo s aspekta prakse (porno filmovi i fotografije) koja nije nužno objektivan prikaz stvarnosti. Seksualnost se također prezentira u lifestyle časopisima gdje nije potkrijepljena dokazima i stvarnim iskustvima, pošto većina autora takvih tekstova nije potpisana. Balkanski portali objavljuju erotsku i pornografsku prozu, ali autori prečesto pišu pod pseudonimima. Čitava ta seksualna tematika u književnosti, poglavito iz ženske perspektive pisanja, kao da je obavijena velom tajne i još uvijek predstavlja preveliki tabu. Tako da online i offline imate mješavinu informacija iz kojih zaključujete da o seksualnosti svi sve znaju, a zapravo da nitko ništa ne zna.

Do sad smo na seksualnost gledali kao na nešto usputno i nevažno. Nešto što ne treba dodatnu pozornost jer se podrazumijeva samo po sebi (u smislu da će seksa i seksualnosti biti do kad bude i čovjeka). S obzirom na to da čovjek o vlastitoj seksualnosti, na ovaj ili onaj način, razmišlja gotovo pola svog životnog vremena i onda kad ju prakticira i onda kad to ne može), smatram da je krajnje vrijeme da se njome pozabavimo malo više i to isključivo kroz teoriju. Jer imati praksu seksualnosti bez teorije otprilike je jednako rješavanju matematičkog zadatka bez prikladne formule koja nam za taj zadatak treba.

Seksoteka je zato prvi projekt na ovim prostorima koji seksualnosti (poglavito heteroseksualnosti) pristupa teorijski, argumentirano, istraživački i potpisanih tekstova. Svaki tekst koji objavimo, bez ozbira radi li se o znanstvenom tekstu, umjetničkom tekstu ili kolumni, ima potpisanog autora, odnosno osobu koja stoji iza svojih riječi. To nam je veliki preduvjet za daljnji rad jer nam se za suradnju često javljaju ljudi koji bi objavili nešto pod pseudonimom. No, nemoguće je rušiti tabue anonimnošću. Potrebno je ipak hrabrosti da se stane pred publiku i glasno kažu vlastita znanja i iskustva. To mi je, kao glavnoj urednici projekta, itekakva privilegija i zadovoljstvo.

Vidite li paradoks u tome što je razgovarati o seksualnosti tabu, a s druge strane u medijima je sve ogoljeno?

– Naravno. To je paradoks kojeg smo sami dopustili kao konzumerističko društvo. Ne smetnimo s uma ni utjecaj Crkve koja u prevelikoj mjeri teži tradicionalnim vrijednostima koja ne donose mnogo razumijevanja za seksualnost, nepotrebno ju marginalizirajući. Crkva u startu osuđuje masturbaciju, homoseksualnost, biseksualnost, fetiše, ne dopuštajući da se o tome argumentirano raspravlja. Zato ljudi šute, a libido u praksi i dalje postoji jer ga je nemoguće suzbiti; on je sastavni dio nas.

Smatram da će veći angažman žena u svim segmentima društva početi popravljati stvari. Ne možemo imati logičnosti u društvu dok god spolovi u svemu nisu ravnopravni, a to se velikim dijelom odnosi i na seksualnost. Mnogi problemi u današnjim ljubavnim vezama i brakovima proizlaze iz nedovoljno seksualne komunikacije među partnerima. Svi smo do nedavno odrastali na površnoj erotici i pornografiji iz medija koja je prilično jednoobrazna i eksplicitna, ali nisam sigurna koliko nas je naučila seksualno komunicirati jedne s drugima. Ono što nam je donijela i još uvijek nam donosi jest svojevrsni instant užitak prilikom masturbacije, dok nas je od realnih seksualnih odnosa jednim dijelom i udaljila. Žene vole komunikaciju, žene će ju sve više tražiti i na kraju će ju dobiti, na zadovoljstvo čitavog društva.

Kako vidite erotsku književnost danas i njeno mesto u savremenoj književnosti?

– Često ističem da je nema dovoljno, baš kao ni teorije o seksualnosti per se. Ono malo što je ima, većinom je napisano iz muške perspektive jer su književnici kroz povijest bili uglavnom muškarci (od de Sadea i Casanove do Bukowskog, Millera i Nabokova) pa su bili u prilici baviti se time. Sad bi bilo dobro da se taj prostor prepusti ženama. Zapravo, one ga same trebaju iznaći i zauzeti, izaći iz primarnih uloga supruga, majki, baka, vjernica, kućanica i “uzornih” građanki te početi pisati o vlastitim iskustvima i viđenju seksualnosti. Jedino tako ćemo oplemeniti književnost seksualnim temama koje mogu biti itekako zanimljive za otvaranje novih vidika i spoznavanje života.

Da li je put ka razbijanju tabua ono što se desilo sa knjigom “Pedeset nijansi sive”, ta vrsta komercijalizacije?

– Apsolutno jest. Iako mnogi kritičari tom djelu osporavaju književnu vrijednost, smatram da je u tom kontekstu važniji sadržaj (ne izraz) spomenutog romana. Niti knjige Sidneya Sheldona svojedobno nisu bile velika umjetnička vrijednost, ali su ih ljudi čitali jer su bile protkane senzualnim erotskim dijelovima koji su veselili dušu. Niti knjiga Wei Hui “Šangaj baby” nema iznimnu literarnu vrijednost, ali liberalna seksualnost koju glavna junakinja prakticira i promišlja, pomiče granice i stvara novi pogled na seksualnost, ali i modernije ljudsko ponašanje od onoga kakvog smo navikli čitati u većini dotadašnjih romana, poglavito napisanih ženskom rukom. Kad čitam erotsko i pornografsko štivo, važno mi je doživjeti ugodu – toplinu u obrazima, jače kucanje srca, probuđeni libido kroz želju da takvo što možda sama isprobam ili doživim. Kad pak pišem takvu književnost, važno mi je napisati nešto što još nigdje nisam pročitala. Nije li to divan izazov za nas pisce?

Pratite Seksoteku i na Twitteru i Instagramu 

Kao i prethodne dve godine, i ove će Book Talk konferenciji prethoditi “Nedelja knjige” tokom koje će biti sprovedena akcija deljanja besplatnih knjiga u gradskom prevozu. Svi građani koje volonteri zateknu da čitaju knjige u gradskom prevozu dobijaće besplatne knjige na poklon.

Walk&Talk: Razgovor sa omiljenim piscem tokom šetnje Novim Sadom održaće se takođe i ove godine. Učesnici konferencije su prošle godine imali priliku da se druže sa Isidorom Bjelicom, prošetaju gradom i uživaju uz kafu i kolače u gradskoj poslastičarnici. Posetioci mogu da pišu sa kim bi od učesnika konferencije voleli da se druže na mejl adresu walkandtalk@color.rs i tako saznaju i termin šetnje.

Ovogodišnjoj konferenciji prethodi izbor za „Sliku Novog Sada 2017.“. Novosadske javne ličnosti i čitaoci portala NShronika mogu da glasaju za najlepšu sliku, a proglašenje pobedničke slike biće održano na samoj konferenciji. Kriterijum je bio da se slika nalazi u stalnoj postavci nekog od novosadskih muzeja ili galerija ili da je na njoj novosadski motiv. Sledeće godine “Book Talk” pokrenuće akciju – “Novi Sad čita jednu knjigu”.

Tradicionalno, kotizacije za studente književnosti su besplatne. Prijavu i kopiju važećeg indeksa potrebno je poslati na mejl adresu jelena.jahura@color.rs.

Svi zainteresovani mogu da kupe kotizacije putem Gigstix mreže – info na ovom linku ili putem zvaničnog sajta www.color.rs/booktalk2017

Konferenciju organizuju Color Media Communications, HBO Color Media Events, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published.