NEXT INSPIRACIJA

Next sa ukusom grožđa

Vojvođanski vez

Neka vam prva stanica na novom NEXT  putovanju po Srbiji bude plodna vojvođanska ravnica.

Inspirisan Vojvodinom i vojvođanskim vezom Next je stvorio sok sa ukusom grožđa za sve ljubitelje ovog sočnog voća čiji čokoti krase obronke Fruške gore i druge delove Srema, Banata i Bačke.

Vez je jedna od najstarijih i najpopularnijih tradicionalnih tehnika za ukrašavanje tekstila, a motivi dobijeni na ovaj način predstavljaju ukras na odeći i pokućstvu.

Tradicionalni vojvođanski vez seže daleko u folklor pokrajine. Vezom su se bavile žene, a ovu veštinu učile su od malena. Na taj način mlade Vojvođanke izražavale su svoju maštovitost i kreativnost. Rišelje, beli, šareni ili pun vez neke su od tehnika koje su morale da savladaju kako bi što bolje pripremile devojačku spremu - obavezni deo miraza. Vezom su ukrašavale odeću, posteljinu, stolnjake, peškire…

Zanimljivo je istaći da su slova azbuke bila “vezilačka početnica” – prvi rad mlade vezilje, ali su istovremeno predstavljala i model za širenje prosvetiteljskih ideja sa ciljem opismenjavanja ženskog stanovništva.

Posebno interesantna tehnika veza je zlatovez. Zlatni konac koristio se za ukrašavanje odora od svile i kadife srpskog dvora i sveštenstva, a potom i svečane gradske odeće, ali i narodne nošnje. Ova činjenica svedoči da je vez, u narodnom stvaralaštvu, bio i pokazatelj društvenog statusa.

Tradiciju darivanja gostiju vezenim peškirom danas nastavlja državni protokol Vlade i Narodne skupštine republike Srbije koji azbuku u zlatovezu koristi kao diplomatski poklon za strane zvaničnike.

Next sa ukusom maline

Licidersko srce

Krenete li u predele Zapadne Srbije dočekaće vas prelepi žbunovi čuvene srpske maline, a sve blagodeti ove čudotvorne biljke sada su dostupne u novom NEXT ukusu, jedinstvenom kao što su i liciderska srca!

Liciderska srca i kolači u Srbiju stižu u XVIII veku. Prvi ih je na naše prostore 1769. godine doneo Šmit Mihalj iz Subotice, a nakon Vojvodine polako su se pojavljivala i u drugim krajevima zemlje. Najpre su se liciderstvom bavili Nemci, a uz voskarski, Srbi vremenom usvajaju i ovaj zanat. “Zlatna era” liciderstva počinje nakon što je nekolicina tadašnjih srpskih licidera usavršila zanat u Austriji, gde nabavljaju nove kalupe i modle za kolače.

Kombinacija ova dva zanata nastaje i zbog sezonske prirode: zimi, kada je veliki broj verskih praznika izrađuju se sveće, a leti kada se održavaju vašari i razne svetkovine prave se medeni kolači koji iziskuju mnogo umešnosti, vremena i truda.

Reč licitar izvodi se od latinske reči libum koja označava “žrtveni kolač”, a svaki primerak licitarskog ili liciderskog kolača, bilo da je on u obliku životinje, čoveka ili srca, unikatan je, jer se ukrašava ručno te ne postoje dva ista primerka.

Inače, neki kolači uopšte nisu za jelo, jer sadrže gips da bi bili čvršći. Njihova osnovna namena je da budu ukras i da se okače oko vrata ili na zid, te zbog toga nije bilo važno da li su sveži već kako izgledaju. Prave se u različitim oblicima a najpoznatiji je onaj u obliku srca koji ima i ogledalo. U prošlosti su kao znak simpatije i pažnje momci devojkama poklanjali ovaj kolač.

Next sa ukusom kruške

Pirotski ćilim

NEXT put nas potom vodi na istok Srbije gde su se, poput šara na pirotskom ćilimu, po voćnjacima pažljivo poređale brojne sorte krušaka. Za svoj novi ukus NEXT je izabrao prave domaće kruške - najukusnije i najbolje!

Pirotski ćilim jedan je od važnih simbola Srbije i od 2002. godine ima zaštićeno geografsko poreklo.

Ćilimarstvo kao zanat postoji od srednjeg veka, a intenzivno se razvilo u 19. veku, kada je tri četvrtine ženskog stanovništva sa pirotskog područja učestvovalo u izradi ćilima za čije tkanje je potrebna izuzetna spretnost i staloženost. Prvi istorijski zapisi putopisaca kažu da su u ovom gradu u Srbiji videli najlepše šarenice. Šare pirotskog ćilima su simboli iz perioda kada je čovečanstvo nastajalo.

Specifičnost ovih ćilima je u tome što nemaju naličje, već dve potpuno iste strane. Primena pirotskog ćilima je raznovrsna - može se koristiti za pokrivanje podova, zidova, kreveta, kao stolnjak, zavesa, ali i za izradu torbi i pojaseva.

Najveće bogatstvo pirotskih ćilima jesu šare koje su na njima utkane, a svaka od njih ima svoju priču.

Jedna od najpoznatijih šara je kornjača koja označava dug i srećan život u blagostanju. Kondićeva šara je vrlo specifična i jedna od najinteresantnijih u pirotskom ćilimarstvu. Ona služi za zaštitu doma i porodice, čuva bogatstvo, nematerijalno i materijalno, štiti od uroka i razbija ga. Kada devojke ili momci nisu mogli da se udaju i žene jedan od načina “razbijanja” uroka bila je i šara ćilima. Naime, neudatoj devojci ili neoženjenjom momku nosi se u kuću i poklanja ova šara, a po legendi u narednih godinu dana oni bi pronašli partnera za brak.

Next inspiracija - tri nova ukusa


Pogledajte još