Švajcarci se izborili za ograničenje astronomskih plata direktora banaka

Plate švajcarskih menadžera su među najvećim na svetu, a posebno su eksplodirale devedesetih godina, kada je, pišu švajcarski mediji, a prenosi domaći "Danas", došlo do amerikanizacije švajcarske privrede. Tek, jedna četvrtima najbolje plaćenih evropskih menadžera i bankara živi u Švajcarskoj.

Malog švajcarskog preduzetnika Tomasa Mindera, vlasnika firme "Tribol", još 2001. je isprovocirala zarada prvog čoveka "Svisera" koji je od marta do oktobra zaradio 12, 5 miliona franaka, iako je kompanija bankrotirala. Kako prenosi "Danas", on otada radi na raspisivanju referenduma, o kome je posebno počelo da se priča kada je šefu "Novartisa" Danijelu Vaseliju data otpremnina od 72 miliona franaka, koje je on dao u humanitarne svrhe.

Na udaru pobornika referenduma našli su se i čelnici još nekih kompanija. Tako, za šefa farmaceutske kompanije "Roš Severin Švan" planirano 12,5 miliona švajcaraca, za direktora giganta "Nestlea" Paula Bulka 11,2 miliona i za lidera proizvođača čokolade "Lind" Ernsta Tanera 10 miliona, prenosi Tanjug.

Od tada se znalo da je referendum neizbežan, pa su u nedelju 3. marta Švajcarci bili u prilici da se na referendumu izjasne povodom, tzv. Minderove inicijative, po kojoj bi akcionari svih firmi listiranih na berzi bar jednom svake godine trebalo da glasaju o platama direktora i njihovim postavljenjima, kao i izboru članova nadzornih odbora, kao i da se bonusi pri zaključenju menadžerskog ugovora zabrane i kršenje te zabrane sankcioniše kaznom zatvora do tri godine i da se na kraju zabrane i otpremnine.

Predlog parlamenta daje akcionarima savetodavnu ulogu pri određivanju zarada menadžera, ali i pravo da u slučaju ekscesno velikih isplata pare traže nazad, piše "Danas".

U skladu sa švajcarskom tradicijom direktne demokratije, svaka inicijativa za koju se sakupi 100.000 glasova stavlja se na referendum čiji je rezultat obavezujući. Nakon održanog referenduma na Minderovu inicijativu, pokazaro se da većina Švajcaraca deli mišljenje Tomasa Mindera da menadžeri dobijaju astronomske bonuse, kao i da su plate direktora, takođe, astronomske. Tako je samo u Ženevi 67,7% građana podržalo ovu inicijativu.

- Narod je odlučio da pošalje jak signal upravama firmi, švajcarskoj vladi i parlamentu - rekao je Minder za švajcarsku televiziju RTS, a prenosi Tanjug, dodajući da nije iznenađen dosadašnjim rezultatima.

Referendum je na njegovu inicijativu održan na nacionalnom i lokalnom nivou, a odnosi se samo na švajcarske kompanije sa spiska švajcarske ili stranih berzi, navodi AFP.

AFP podseća da je Švajcarska izbegla ekonomsku krizu koja je pogodila Evropsku uniju, ali da je i u njoj javnost nezadovoljna visokim platama i bonusima za vodeće biznismene.

Britanija, dom najvećeg evropskog finansijskog centra, protivila se bilo kakvom ograničenju bankarskih bonusa. London tvrdi da će novi propisi ograničiti rast finansijskog sektora i dovesti do odliva talenata.

Švajcarska vlada i gornji dom parlamenta bili su protiv održavanja referenduma, upozoravajući da bi neke velike kompanije mogle da odluče da svoje sedište presele u neku drugu zemlju. Minder je odbacio taj argument, rekavši da očekuje da će njegova inicijativa postati "najbolji izvozni proizvod" Švajcarske.

- Ovo je velika prednost za investitore - rekao je on i naveo da će umesto odlazaka kompanija iz zemlje, takav zakon podstaći kompanije da dođu u Švajcarsku, prenosi Tanjug.

Nakon održanog referenduma, Minderovu inicijativu očekuje dalja proceruda koja traje više od godinu dana, a u kojoj vlada predlaže nacrt zakona koji će ići u parlament.

Što se tiče Evropske unije, njihovi zvaničnici postigli su 28. februara preliminarni sporazum o novim finansijskim propisima, koji uključuje i ograničenje bankarskih bonusa. Prema sporazumu, bonusi neće moći da budu veći od godišnje plate, ali mogu da dostignu i nivo dovogodišnje plate, ako to odobre akcionari. Sporazum tek treba da odobre ministri EU, ali se to smatra samo formalnošću.

Izvor: Tanjug / Danas

Pogledajte još