Curenje podataka veće od "Vikiliksa": Koja svetska imena su utajila porez?

Anonimni izvori su informacije dostavili najpre Međunarodnom konzorcijumu istraživačkih novinara (ICIJ), a prema objašnjenju medija koji su učestvovali u tom postupku, te informacije su se nalazile na jednom jedinom računarskom disku koji je organizaciji ICIJ uručen u Vašingtonu, pre 15 meseci, preneo je "Dojče vele".

Na disku se nalazilo 2,5 miliona dokumenata koji svedoče o mahinacijama ukupno 130.000 osoba. ICIJ je potom uz pomoć 86 novinara iz 46 zemalja pokrenuo novinarsko istraživanje čiji rezultati su svetskoj javnosti predstavljeni kao "najveće curenje podataka u istoriji".

Podaci su zauzeli 260 gigabajta, što odgovara obimu 500.000 biblija, odnosno, 150 puta više od poslednjeg paketa procurelih diplomatskih depeša koje je objavio Vikiliks. Osim toga, sve te depeše su bile u istom formatu, a ovaj disk sadrži sve moguće formate - elektronska pisma, slike, šifrovane datoteke, vord i PDF dokumente. Nakon što su programeri obradili podatke, ICIJ je zbog obimnosti materijala, istraživanje razdelio na više medijskih kuća širom sveta.

U Nemačkoj su se aktivirali "Zidojče cajtung" i NDR (javni servis), u SAD - "Vašington post", u Francuskoj - "Mond", u Velikoj Britaniji - "Gardijan". Osim Gintera Zaksa (preminulog 2011), bivšeg plejboja i kolekcionara umetnina, na listi poreskih prestupnika "Zidojče cajtunga", našao se i Mihail Fridman, ruski "top-oligarh", zatim Ime Markos, guvernerka filipinske provincije Ilokos Norte i najstarija kćerka bivšeg diktatora Ferdinanda Markosa.

Tu su i Lejla i Arzu Alijeva, kćeri azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva, predsednik parlamenta Mongolije Bajartsort Sangajav, pa španska baronica i umetnička kolekcionarka Karmen Servera. Nemački Špigl, takođe blizak timu ICIJ, navodi da "grčki vlasnici ofšor firmi, njih 107, potiču iz svih slojeva društva, od stanovnika najbogatijih atinskih četvrti, do onih koji žive u selima na severu zemlje".

Trenutno se u medijima ne može naći mnogo više imena od navedenih, što ne znači da se narednih dana i nedelja neće pojavljivati nova, već prema tome kako mediji bliski organizaciji ICIJ budu obrađivali svoje podatke, navodi list.

Inače, ICIJ je deo projekta američkog Centra za javni integritet (Center for Public Integrity) koji je osnovan još 1950-ih godina sa ciljem da razotkrije zloupotrebu vlasti i korupciju u redovima moćnih javnih i privatnih organizacija. ICIJ je nastao 1997, kada je Centar rešio da svoje delatnosti proširi na čitav svet.

Nemačko ministarstvo finansija je zatražilo od "Zidojče cajtunga" da mu stavi na raspolaganje dokumenta iz ovog skandaloznog "paketa". Međutim, mediji nisu u obavezi da predaju sve podatke kojima raspolažu. ICIJ strahuje da bi time mogli biti ugroženi i mnogi ljudi koji se dovode u vezu s prestupnicima, ali sami nisu prekršili zakone.

U svakom slučaju, inicijativa ICIJ se poklapa sa politickim procesom suzbijanja poreskih oaza koji je upravo u toku, a u kome bitnu ulogu ima Nemačka, čija privreda trpi zbog takvih pojava, kao uostalom i globalna ekonomija. Katalog prestupnika je očigledno utvrđen i, u okviru velike akcije istraživačkog novinarstva, biće pođednako koristan i za politiku i za medije, konstatuje "Dojče vele".

Izvor: Tanjug, Blic, B92

Pogledajte još