Studenti najviše pate od bolova u leđima

"Naši lekari beleže porast očnih oboljenja kod studenata, usled predugog rada za kompjuterom. Česte su i degenerativne promene na kičmenom stubu. One nastaju kao posledica višečasovnog sedenja, pa je potreba za fizikalnom terapijom povećana", kaže dr Dubravka Miljuš, direktorka Zavoda.

To potvrđuje i fizijatar dr Miodrag Arsić i napominje da je razlog za ove tegobe što se devojke i mladići sve manje bave sportom. Neki uopšte ne rade vežbe, dok drugi preteruju, pa se češće i povređuju.

"Studenti dugo sede, dok uče ili slušaju predavanja, a stolice su im uglavnom neudbone, dok im je položaj tela nepravilan. Iako mladi misle da nije važno ni na kakvom krevetu spavaju, ni kakav jastuk koriste, to je veoma bitno i opterećuje kičmu. Sve to može uticati na pojavu bola i glavobolje. Mladići se češće bave sportom, pa više povređuju skočni zglob i kolena, jer se dešava da preteruju sa treninzima. U ovom uzrastu mlade nije lako naterati da vežbaju, ali bi ipak bilo dobro da se ponovo organizuje fizička aktivnost i na fakultetima i da ona bude obavezna. Čak 80 odsto studenata ima ravna stopala", objašnjava dr Arsić

"U Zavodu se obezbeđuje i bolničko, odnosno produženo kućno lečenje u savremeno opremljenom stacionaru sa 20 postelja, u Ulici prote Mateje. Akademci su tamo uglavnom zbrinuti zbog infektivne mononukleoze, komplikacija sa respiratornim infekcijama, usled tegoba gastrointestalnog trakta, upale bubrega i alergija", navodi dr Miljuš.

Kada se ustanovi da imaju problem, akademci dolaze na terapiju dve ili tri nedelje, a od lekara u Zavodu dobiju detaljna uputstva šta da jedu, kako treba da sede, a na koji način da ustaju. Najvažnije je, kaže dr Arsić, da i posle tog programa nastave da rade vežbe. Dobro je da vežbaju bar po 30 minuta posle buđenja i još toliko posle podne. U međuvremenu, ako pripremaju ispite ili su po ceo dan na predavanjima, trebalo bi da svaku pauzu iskoriste da se „protegnu“ i urade nekoliko vežbi istezanja.

Skoro svaki peti student ima probleme sa vidom i zbog toga nosi naočare ili kontaktna sočiva. Razlog za tako veliki procenat akademaca koji ne vide dobro je navika da svakodnevno koriste kompjuter po nekoliko sati.

Simptomi sindroma kompjuterskog vida obuhvataju zamor očiju, suve oči ili preterano lučenje suza, crvenilo i peckanje, osetljivost na jako osvetljenje, mutan vid na blizinu i daleko, usporeno fokusiranje objekta, glavobolje, poremećaj percepcije boja. Zbog toga se onima koji duže sede pred kompjuterom preporučuje da bar jednom godišnje provere vid kod lekara specijaliste.

"Plivanje je najbolja aktivnost i uvek preporučujem studentima da iskoriste povlastice koje imaju i da idu na bazen. Teretana je ponekad veoma dobra za korekciju, ali je veoma važno da vežbe koje mladi rade budu pod nadzorom stručne osobe. Kada to nije slučaj, dolaze nam sa povredama leđa, jer nemaju dobar program u teretani. Najčešće se to dešava kada dižu velike kilaže", kaže dr Arsić.

Izvor: B92

Pogledajte još