Termalne vode naša naftna polja

Na ulazu u Nacionalni park „Kopaonik”, u Jošaničkoj banji, nalazi se izvor termalne i lekovite vode koja već decenijama nepovratno otiče u reku Jošanicu, a potom u Ibar. Josif Pančić je svojevremeno govorio da je ta voda možda najlekovitija u Evropi, ali je njena iskorišćenost gotovo zanemarljiva. Umesto što odlazi u nepovrat, ovo bogatstvo moglo bi da ugreje ceo turistički centar na Kopaoniku. 

Stručnjaci Rudarsko-geološkog fakulteta nedavno su otkrili izvor tople vode i na Zlatiboru, i tako potvrdili svoju pretpostavku da ova planina leži na jezeru mineralnih i geotermalnih voda. Kako je gejzir proradio u dvorištu hotela „Olimp”, direktor hotela je najavio da će milion litara tople vode koja dnevno izađe na površinu, biti iskorišćena za zagrevanje zgrade. Međutim, tu se korišćenje geotermalnih voda u Srbiji, nažalost, završava. 

– Geotermalna, odnosno hidrogeotermalna energija predstavlja jedinstveni izvor obnovljive energije, čije su prednosti u lakom načinu korišćenja uz relativno jednostavnu i jeftinu tehnologiju – kaže dr Dejan Milenić, docent sa departmana za hidrogeologiju Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, koji je rukovodio istraživanjima na Zlatiboru. 

Geotermalni izvori energije se, u čak 24 države, koriste za proizvodnju električne energije, od čega u pet država proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora iznosi 15-22 odsto, a direktna upotreba geotermalne energije zabeležena je u 72 zemlje. 

U studiji Evropske organizacije za bezbednost i saradnju (OSCE), navodi se da je korišćenje geotermalne energije i njenih resursa u Srbiji veoma malo u odnosu na potencijal. Na prvi pogled razlozi takvog stanja su nerazumljivi, pogotovo kada se uzme u obzir da su pojedina izvorišta među najboljim u Evropi i da je razvoj geotermalne tehnologije u Srbiji počeo istovremeno kad i u zemljama u kojima je danas ta oblast na najvišem stepenu razvoja. 

Srbija je izrazito bogata hidrogeotermalnim resursima, što se pre svega ogleda u pojavi prirodnih izvora termalnih voda sa temperaturom većom od 15 stepeni Celzijusa, čiji broj dostiže preko 200. Nažalost, njeno korišćenje je koncentrisano na banjsko lečenje i u sportsko-rekreacione svrhe – dodaje Milenić. 

U svetu se ovi izvori uglavnom koriste za zagrevanje, što pokazuje podatak da se skoro polovina svetskih geotermalnih rezervi koristi za potrebe grejanja, ako u obzir uzmemo i upotrebu toplotnih pumpi u grejnim sistemima. Međutim, naš sagovornik objašnjava da se geotermalne vode mogu koristiti u različite svrhe, na primer za zagrevanje prostora, za proizvodnju povrća u staklenicima, u stočarstvu, u fabrikama kože i tekstila, u proizvodnom procesu itd. 

Treba znati da kod nas postoji mnogo izvora koji dostižu izuzetno visoke temperature. Tako, izvor u Vranjskoj banji ima temperaturu od 96 stepeni, dok izvori u Jošaničkoj banji imaju 78 stepeni, a u Sijarinskoj 72 stepena Celzijusa. 

Geolog Alija Halilović tvrdi da bi izvor u Jošaničkoj banji od 30 litara u sekundi mogao da ugreje ceo turistički centar na Kopaoniku, kao što se na sličan način greje pola Islanda.
– Ako bi se voda provukla ispod puta za Kopaonik, taj put nikada ne bi bio zaleđen i nikada preko njega na bi morali da prolaze snegočistači. Ove kapitalne projekte treba da reši država, a ne da dozvoljava da decenijama milioni kubika otiču u nepovrat – kaže Halilović. 

Sve prethodne vlasti nisu shvatile kako Jošanička banja, zajedno sa Kopaonikom, može da bude turistički hit. Udaljena od turističkog centra ove planine svega dvadesetak kilometara, Jošanička banja mogla bi biti u potpunosti iskorišćena tokom cele godine. 

Međutim, iako je opština Raška već tri godine od NIP-a tražila novac za oporavak Jošaničke banje, iz Vlade nije bilo sluha za predložene projekte. 

– Mi sada sređujemo komunalnu infrastrukturu, jer je to preduslov za dalji razvoj Banje. Ova banja bi mogla da bude pokretač našeg razvoja, a već ima biznismena koji se raspituju za mogućnost da naprave dobre turističke objekte i da dovedu medicinske stručnjake koji bi lečili posetioce - kaže predsednik opštine Raška Radenko Cvetić. 

Pored ovih banja, značajniji hidrogeotermalni resursi nalaze se na području Mačve, u Vojvodini i području Kopaoničkog masiva. Samo u srpskom delu Panonskog basena, odnosno u Vojvodini, imamo 62 geotermalne bušotine, čija je toplotna snaga oko 50 megavata, a u sekundi izađe oko 550 litara vode. 

Osim Vojvodine, područja južne i centralne Srbije takođe su veoma bogata geotermalnim izvorima, pa je tu registrovano 106 pojava geotermalnih voda sa temperaturom većom od 15 stepeni. 

Spor Geneksa i Fonda PIO 

Dokazano je da termalna voda sa izvorišta u Jošaničkoj banji uspešno leči reumu, išijas, okoštavanja, lumbago, mišićna oboljenja, gastritis i mnoge upalne bolesti. 

Pre tridesetak godina ovde je započeta izgradnja lečilišta koje još nije završeno. Zdanje propada, a spor oko vlasništva tog Skadra na Bojani vode Fond PIO i „Geneks”. Vreme prolazi, voda otiče, a turista nigde. 

Da je turizam pre nekoliko decenija zaživeo u Jošaničkoj banji, ne bi se odavde ni iselile mnoge porodice.

Termalni izvori po opštinama i temperaturi vode 

20°C - 40°C 

SO (Požarevac)
SO Malo Crniće (Salakovac)
SO Smederevo (Jugovo)
SO Prokuplje (Suva česma, Vička banja)
SO Kuršumlija (Prolom banja)
SO Preševo (Miratovce)
Grad Beograd (Leštane, Braće Jerković)
SO Obrenovac (Poljane)
SO Lazarevac (Vreoci)
SO Sopot (Koraćica-Kosmaj)
SO Ljig (Onjeg)
Grad Aranđelovac
SO Topola (Stragari)
SO G. Milanovac (Mlakovac)
SO Čačak (Gornja Trepča)
SO Kraljevo (Mataruška banja, Bogutovačka b., Vitanovac)
SO Vranjačka banja (Vrnjačka banja)
SO Aleksandrovac (Mitrovo polje, Veluće)
SO Raška (Baljevac)
SO Brus
SO Novi Pazar (Vuča)
SO Kosovska Mitrovica (Kisela banja)
SO Gnjilane (Ugljare) 

40°C - 60°C 

SO Smederevska Palanka
(Palanački kiseljak)
SO Kruševac
(Ribarska banja)
SO Bujanovac
(Bujanovačka banja)
SO Uroševac
(Klokot banja)
SO Mladenovac (Selters)
SO Kuršumlija
(Lukovska banja, Banjska)
SO Novi Pazar
(Novopazarska banja) 

60°C - 80°C 

SO Vranje (Sijarinska banja)
SO Raška (Jošanička banja)
SO Kuršumlija (Kuršumlijska banja) 

Topliji od 80°C 

SO Vranje (Vranjska banja)

Izvor: Blic
(1. jun)

Pogledajte još