U soku od tropskog voća najviše ima jabuke

Najviše propusta na mlečnim proizvodima, bezalkoholnim pićima i proizvodima za kupce sa posebnim načinom ishrane.

Preparati koji leče srce, proizvodi koji utiču na probavu ili jačanje imuniteta, skidanje kilograma prodaju se na našem tržištu bez ikakve kontrole, dok su u Evropskoj uniji trgovina ovom robom i način njenog reklamiranja najstrože kontrolisani.

Prvo nezavisno istraživanje o ispravnosti deklaracija na proizvodima koji se prodaju u Srbiji potvrdilo je da je kod nas i dalje veliki problem to što se deklarisanjem niko ozbiljno ne bavi, pa na uzorku od oko 2.500 proizvoda čak petina nije bila usklađena ni sa domaćim ni sa evropskim propisima.

Istraživanje IHIS nutricionizma pokazalo je da je najviše neadekvatno deklarisanih proizvoda bilo iz kategorije takozvanih specijalnih ili onih namirnica koje su namenjene kupcima sa posebnim načinom ishrane, zatim bezalkoholnih pića i mlečnih proizvoda. Šta su najveći problemi i kako potrošači da se snađu sa deklaracijama, za "Politiku” govori Danica Zarić, direktorka IHIS nutricionizma.

"Proizvođači vrlo često izjavu "bez glutena” ili "bez holesterola” olako stavljaju na svoje proizvode. Tako izjavu bez glutena nalazimo na mleku – proizvodu koji sigurno ne može sadržati gluten, a takođe izjavu bez holesterola možemo naći na biljnim proizvodima koji ne sadrže holesterol"
, kaže Zarić.

Prema njenim rečima, deklaracija na namirnici najpre treba da sadrži naziv pod kojim se namirnica prodaje ili trgovačko ime, spisak sastojaka i ako je potrebno količina pored njega. Recimo, ako je reč o čokoladi sa lešnikom u spisku sastojaka mora da kod lešnika stoji količina u procentima. Na etiketi svakog proizvoda mora biti navedena neto količina, rok upotrebe, uslovi čuvanja i skladištenja namirnice, gde je to potrebno, serija (šarža, partija ili lot), naziv i adresa proizvođača koji namirnicu pakuje ako to nije proizvođač. Kod uvoznih namirnica trebalo bi da bude istaknut naziv i adresa uvoznika, zemlja porekla („proizvedeno u…”) i zemlju iz koje je namirnica uvezena („uvezeno iz…”), uputstvo za upotrebu – ako je potrebno. Kod pića koja sadrže više od 1,2 odsto alkohola kategoriju kvaliteta ili klasu proizvoda ako namirnica po posebnim propisima podleže kategorizaciji i druge podatke od značaja za potrošača u skladu sa posebnim propisima za pojedine vrste namirnica.

"Potrošač pri čitanju deklaracije pažnju treba da obrati prvo na rok upotrebe. Zatim, bitno je da svaki proizvod sadrži tablicu sa vrednostima za proteine, ugljenih hidrate, masti, vlakna i natrijum, jer to predstavlja njegovu ličnu kartu. Takođe, potrošači treba da obrate pažnju kada proizvod na ambalaži slikom rečju ili grafikom pokaže da sadrži neki od sastojaka, koja je količina tog sastojka navedena u spisku sastojaka".

Kako objašnjava Zarićeva, posebno treba obratriti pažnju kod sokova, koliko nekog sastojka zaista ima u njemu.

"Kao po pravilu, "sok od šumskog voća” ili "multitropik” sadrže najviše jabuke, koja ipak ne pripada ni šumskom ni tropskom voću. Upoređujući količine sastojaka u spisku sastojaka istog proizvoda od različitih proizvođača, potrošač treba da se opredeli za onog proizvođača koji nudi bolji kvalitet proizvoda", zaključuje ona.

Izvor: Potrošač, Politika, B92

Pogledajte još