5. oktobar

1511 - Papa Julije II osnovao je Svetu ligu između Aragonije, Venecije i Papske države, s ciljem da odbrani jedinstvo crkve, ali i da istera Francuze iz Italije.

1713 - Rođen je francuski filozof i pisac Denis Didro (Diderot ), predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije" ("Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac").

1796 - Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.

1864 - Rođen je francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom (Auguste) izumeo postupak snimanja u prirodnim bojama.

1880 - Umro je francuski kompozitor, nemačkog porekla, Žak Ofenbah (Jacques Offenbah), koji je izgradio prototip francuske operete i značajno doprineo njenoj popularnosti. Komponovao je oko 100 muzičkih dela, od kojih su najpoznatije operete "Plavobradi", "Orfej u paklu", "Lepa Jelena" i opera "Hofmanove priče".

1908 - Bugarski knez, nemački princ Ferdinand Koburg (Coburg) proglasio je nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.

1910 - Portugalija je posle obaranja kralja Manuela II proglašena republikom pod predsednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom (Joaquim, Fernandes).

1915 - Snažnom artiljerijskom vatrom duž celog fronta na Dunavu, Savi i Drini, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva Centralnih sila na Srbiju.

1938 - Predsednik Čehoslovačke, Eduard Beneš, podneo je ostavku i otišao u izbeglištvo, nakon što je, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, prihvatio Minhenski sporazum kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj Nemačkoj.

1954 - Velika Britanija, SAD, FNR Jugoslavija i Italija  potpisale su Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodeli zone B i manjeg dela zone A Jugoslaviji, a većeg dela zone A ,sa gradom Trstom, Italiji.

1964 - U Zapadni Berlin je, kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida, pobeglo 57 državljana Istočne Nemačke, što je bilo najveće masovno bekstvo od izgradnje zida 1961.

1969 - BBC je emitovao prvu epizodu serije "Leteći cirkus Monti Pajtona", koja je postala kultna emisija širom sveta.

1974 - Pet ljudi je poginulo, a 35 ranjeno u eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mestu Gildford u Engleskoj.

1983 - Lider poljskog pokreta "Solidarnost", Leh Valensa, dobio je Nobelovu nagradu za mir.

1988 - Čileanci su se na plebiscitu izjasnili protiv predloga da predsedniku Čilea, Augustu Pinočeu, bude produžen mandat do 1997. godine.

1994 - U Švajcarskoj su pronađena tela 48 pripadnika sekte "Hram Sunca" koji su izvršili obredno, masovno, samoubistvo.

1995 - Američki izaslanik za Balkan, Ričard Holbruk, uspeo je, nakon dva meseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.

2000 - Posle neuspelih pokušaja policije da suzavcem rastera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poništavanja predsedničkih izbora, građani su ušli u Saveznu skupštinu, a nešto kasnije i u zgradu državne Radio televizije Srbije. Pod pritiskom masa, Slobodan Milošević, destogodišnji neprikosnoveni lider Srbije, sledećeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije, Vojislava Koštunice.

2001 - Umrla je Emili Šindler koja je, zajedno sa supugom Oskarom, pomogla stotinama Jevreja da pobegnu iz nacističkih koncentracionih logora tokom Drugog svetskog rata.

2003 - Na predsedničkim izborima u Čečeniji pobedio je proruski kandidat Ahmed Kadirov (Kadyrov) koji je, u maju 2004, poginuo u eksploziji na stadionu u Groznom, tokom svečanog obeležavanja dana pobede nad fašizmom 9. maja, zajedno sa još šestoro ljudi.

2004 - Umro je Moris Vilkins (Maurice Wilkins) britanski naučnik i nobelovac, jedan od trojice naučnika koji su zajedno otkrili strukturu DNK. Nobelovu nagradu za medicinu dobio je 1962. godine, zajedno sa Fransisom Krikom (Francis Crick) i Džejmsom Votsonom (James Watson).

Pogledajte još