Drevni ljudi se ukrštali s misterioznom vrstom

Oni sugerišu da je drevni čovek ukrštan sa više vrsta hominida iz Evrope i Azije pre više od 30.000 godina.

Prve sekvence genoma neandertalca i denisovskog čoveka napravili su revoluciju u proučavanju istorije čovečanstva, zato što su pokazali da su se ove grupe ukrštale sa anatomski modernim ljudima, što je doprinelo genetskoj raznovrsnosti ljudi danas.

Svi oni čiji preci potiču iz područja van Afrike duguju oko dva odsto njihovog genoma neandertalcima, a neke populacije iz Okeanije, poput Papue Nove Gvineje, iamju oko četiri odsto DNK koji potiču još od denisovskog čoveka, nazvanog po sibirskoj pećini u planini Altaj, gde su otkriveni njegovi ostaci.

Ovi zaključci, međutim, prepuni su praznina, kaže Dejvid Rajh, evolucioni genetičar sa Harvarda. Njegov tim, u saradnji sa Svante Pabo na Maks Plank institutu za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, sada ima mnogo kompletnije verzije genoma.

Novi genom denisovskog čoveka ukazuje da je ova misteriozna populacija bila široko rasprostranjena.

Ona se ukrštala sa neandertalcima i precima ljudi koji sada žive u Kini i drugim delovima Istočne Azije.

Ono što je najviše iznenadilo naučnike je to što novi genom pokazuje da se denisovski čovek ukrštao sa još jednom grupom drevnih ljudi, koji su živeli u Aziji pre više od 30.000 godina, a koja ne pripada ni modernom čoveku, ni neandertalcima.

Na sastanku se polemisalo o identitetu ove potencijalno nove populacije.

"Nemamo ni ideju o tome ko su oni", kaže Kris Stringer, paleoantropolog koji je uključen u rad.

On spekuliše da je populacija možda u srodstvu sa Homo heidelbergensisom, vrstom koja je napustila Afriku pre oko pola miliona godina, a od koje potiču neandertalci u Evropi.

"Možda je živela i u Aziji", kaže Stringer.

B92

Pogledajte još