Dvojica živih papa i dvojica svetih prvi put u istoriji na jednom mestu

Rim se priprema za ovu manifestaciju na kojoj se očekuje dolazak oko million hodočasnika, a koju će posredstvom direktnog prenosa pratiti ceo svet.

Predsednik rimskog udruženja hodočasnika Liberio Andreati je na konferenciji za novinare rekao da će svečanu misu predvoditi papa Franja, a da će ceremoniji prisustvovati njegov prethodnik Benedikt XVI. Prisustvo Benedikta XVI ceremoniji kanonizacije dvojice papa se takođe smatra događajem bez premca.

Šef kancelarije za medije Svete Stolice otac Federiko Lombardi je rekao da će Benedikt XVI sigurno prisustvovati kanonizaciji ukoliko se, kako je rekao, bude osećao fizički dobro. To će biti drugi put da će se Ratcinger pojaviti na jednom zvaničnom događaju od napuštanja pontifikata.

Papa Franja će u subotu, uoči kanonizacije papa Jovana XXIII i Jovana Pavla Drugog, primiti ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka. Italijanski mediji podsećaju da je papa Franja tokom minulog Uskrsa pozvao na pomirenje u Ukrajini. On je sve zainteresovane strane, uz podršku međunarodne zajednice, pozvao da preduzmu sve napore u sprečavanju nasilja i u stvaranju, u duhu zajedništva i dijaloga, budućnosti zemlje.

Upitan kako treba tumačiti susret pape i Jacenjuka, Lombardi je rekao da Vatikan ne poziva, već objavljuje održavanje nekog događaja na koji mogu doći svi koji to žele. On je rekao da će papa Franja pritimiti još neke državnike koji dolaze na kanonizaciju i koji su zatražili prijem.

Dvojicu papa koji će biti kanonizovani povezuje velika vera, tvrde u Vatikanu. Reč je, kako se navodi, o dvojici rimskih biskupa, verovatno najvoljenijih, a u Rimu se očekuje da će tom događaju prisustvovati čak million hodočasnika.

Pape Jovan XXIII i Jovan Pavle Drugi su, kako se navodi, imali veliko značenje u svetu. Podseća se da je Jovan XXIII pozvao na mir u vreme najteže krize između Istoka, komunističkog totalitarizma i Zapada, odnosno demokratskog sistema.

Jovan Pavle Drugi je prvi deo svog imena uzeo upravo od imena Pape Dobroga, kako je nazivam Jovan XXIII, koji je umro 1963. godine i Pavla VI, naslednika pape koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil.

Svečana misa počeće u 10 sati i za dolazak na Trg sv. Petra neće biti potrebne nikakve ulaznice. Očekuje se da će na svečanoj misi prisustvovati i dve osobe koje su čudom ozdravile zagovarajući Jovana Pavla Drugog, koji će postati svetcem samo devet godina nakon smrti.

Kako je ranije javila Verska informativna agencija (VIA), kanonizacija dvojice papa biće obavljena u prisustvu delegacija iz 54 zemalja sveta.

Ipak, pojedini mediji podsećaju da je čuveni milanski kardinal Karlo Maria Martini, prilikom izjašnjava pred nadležnim crkvenim organima, izrazio rezerve prema kanonizaciji pape Jovana Pavla Drugog. Martini je umro 2012. godine.

U javnosti je, naime, izneto “čuđenje” što će papa Jovan Pavle Drugi biti proglašen svetim samo devet godina nakon smrti, što je za Katoličku crkvu neuobičajeno. Takođe, u slučaju pape Jovana XXIII nije bilo traženo utvrđivanje drugog čudotovrnog izlečenja nekoga ko mu se molio, što, kako se navodi, nije u skladu sa crkvenim kanonima. Deo italijanskih medija zato smatra da oba sadašnja proglašenja svetim odudaraju na neki način od pravila i dosadašnje prakse.

Svoju skepsu tim povodom je, između ostalih, izneo i poznati katolički crkveni istoričar Hubert Volf. Po njemu, do kanonizacije dolazi “prebrzo”. U crkvenoj istoriji ima vekova a da nijedan papa nije proglašen svetim, sada se kanonizuje svaki drugi papa 20. veka. “To je problematično”, smatra Volf.

Drugi istoričari navode da “spisak svetitelja” objavljen 2004. godine “Martyrologium Romanum” sadrži imena 7.000 svetitelja i još 7.400 stradalnika za vreme progona hrišćanstva. Samo papa Jovan Pavle Drugi kanonizovao je 850 svetitelja i blaženih, a Benedikt XVI 45.Novi papa, Franja, postajo je “rekorder” u kanonizaciji. On je u jednom danu, 12. maja 2013. kanonizovao 800 građana italijanskog Otranta, koje su Turci ubili 14. avgusta 1480.

Mnogi koji imaju status “blaženih” (svetitelj lokalnog ali ne i univerzalnog kulta), čekaju kanonizaciju, a među njima je Majka Tereza, koja je umrla 1997. i bečki poslednji car Karlo. “Čuda” za koja se tvrdi da su se desila onima koji su im se molili “još su na proveri”.

Izvor: Blic
Foto: AP Photo/Gregorio Borgia

Pogledajte još