Ako uhvatite lopova na delu imate pravo na "građansko hapšenje"!

Uporedo sa velikim brojem ljudi koji iskazuju neizmernu solidarnost i nesebično pomažu u spasavanju i zbrinjavanju žrtava poplava, nažalost ima i onih, koji ovu situaciju koriste za krađu i bogaćenje. Dok se jedni bore za život, drugi iz njihovih napuštenih kuća iznose laptope, televizore – sve ono što ima neku vrednost.

Psiholog i kriminolog Zlatko Nikolić, viši naučni saradnik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja kaže da ovakvi i slični primeri ne bi trebalo da nas iznenađuju, jer tokom poplava, požara, zemljotresa uvek ima onih koji koriste tuđu nesreću. „Nadležni bi trebalo da u ovakvim situacijama rigidnije kažnjavaju učinioce i to na licu mesta, ako je moguće”, smatra Nikolić.

Određeni mobilni policijski timovi, kako saznajemo, raspoređeni su danonoćno na terenu u poplavljenim područjima, sa zadatkom da obezbeđuju baš imovinu građana, koji su evakuisani. Ipak, u praksi je nemoguće nadgledati svaki stan i kuću.

Nikola Selaković, ministar pravde je gostujući na TV Pink ukazao na mogućnost takozvanog građanskog hapšenja.

„Ako vidite i zateknete nekoga kako krade ili obija, a imate mogućnost da ga zadržite, to treba da uradite i da pozovete policiju”, poručio je ministar Selaković.

Dr Milan Škulić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu objašnjava za „Politiku” da se, u situaciji poplave kakva je trenutno u Srbiji, krivično delo krađe, bez obzira na vrednost stvari ili sumu novca, tretira kao teška krađa, koja podrazumeva strože kažnjavanje. „Ako neko krade u nevolji kao što su požar ili u ovom slučaju poplava, tada, bez obzira na vrednost stvari, pljačka postaje krivično delo teške krađe. Ne postoji poseban način za ekstremno ubrzanje postupka, ali Republičko javno tužilaštvo može da izda obavezno uputstvo svim nižim tužilaštvima da u ovim slučajevima postupaju naročito hitno i to se može i očekivati”, ocenjuje Škulić.

Za krađu tokom poplave, požara ili zemljotresa, počiniocu sleduje zatvorska kazna od jedne do osam godina.

Prekršajni sudovi rade, saznajemo, po hitnom postupku, što znači da se u ovakvim situacijama osuđujuća presuda može izvršiti i pre njene pravosnažnosti.

Izvor: Politika

Pogledajte još