I jare i pare: Koliko dugo ćemo moći da balansiramo između Istoka i Zapada?

Zvaničnici su više puta podvukli stav da Srbija želi da bude punopravni član Evropske Unije, ali da ne želi da naruši prijateljske odnose da Rusijom. Takve izjave su se čule i prilikom poseta srpskih zvaničnika Parizu, Berlinu i Moskvi, a Srbija je to koristila i kao priliku da se promoviše kao dobra destinacija za ulaganja.

"Te posete, u kombinaciji sa unutrašnjim reformama sigurno je da čine Srbiju tačkom za koju će strani kapital da bude zainteresovan. Naravno biće jako važno da Srbija održi unutrašnju stabilnost. kursa, spoljnog duga, platnog bilansa i tako dalje, jer kapital o svemu tome vodi računa. Ali, čini mi se da Srbija može da računa ukoliko istraje u tako uspešnoj spoljnoj politici i reformama, da se može očekivati da postane atraktivno mesto za strana ulaganja", kaže profesor FPN Predrag Simić.

Ipak odnos Srbije prema ukrajinskoj krizi razlog je za sve češće pozive Brisela da Srbija usaglasi spoljnu politiku sa Unijom . Beograd je do sada uspešno balansirao u ovoj situaciji, ali veliki ispit očekuje Srbiju sledeće godine, kada preuzima predsedavanje OEBS-u.

"To je značajna uloga da se kordinira jednom značajnom međunarodnom organizacijom. Mislim da bi to svaka zemlja želela da bude. Bilo bi mnogo bolje da je to u mirnijim situacijama nego što je ova, ali zato mislim da je to i veliki izazov za nas i našu zemlju. Dosad je taj naš odnos prema Istoku i Zapadu držao vodu, ali ja mislim da to ne može da traje još dugo", kaže bivši ambasador u Ukrajini Dušan Lazić iz Foruma za etničke odnose.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić upozorio je da stav Srbije prema Ukrajini nailazi na otpor zemalja koje žele brži ulazak Srbije u EU, a premijer Vućić je naglasio da Srbija ima poštenu, odgovornu i ozbiljnu spoljnu politiku.

Šefica pregovaračkog tima sa EU Tanja Miščević rekla je gostujući u vestima B92 da Srbija ima jasno definisanu spoljnu politiku i da je strateški cilj ulazak u EU, ali da država ima pravo da pred Briselom argumentovano iznese svoje stavove povodom dešavanja u svetu.

"Čak i kada zemlja postane članica EU, ona ima pravo da se argumentovano opredeli da ima jače i bolje veze sa nekim od svetskih država. Nije retkost da neke značajne zemlje, među njima i osnivači EU imaju jako dobre odnose sa Rusijom. Problem je kada se pojave kriza, jer tada neke reaguju na jedan, a neke na drugi način", kaže ona.

Na pitanje da li ćemo morati da "uskladimo politiku prema Rusiji", odnosno da li ćemo morati da uvedemo sankcije kaže:

"Sjajna stvar zajedničke bezbednosne i spoljne politike jeste to što možete zadržati svoj argumentovani stav. To ne sme biti izgovor da se potpuno ne usklađujete, ali kada imate dobru argumentaciju možete imati stav. Poruke koje nam šalju ovih dana jeste da morate biti vrlo jasni i precizni zašto nešto ne možete da uraditi. Zašto ne možete uvesti sankcije, zašto ne možete zakon uskladiti sa propisima EU..."

Šefica pregovaračkog tima smatra da će Brisel prihvatiti argumentaciju, a da je pitanje "da li će im se to u potpunosti sviđati".

"Svakako nemamo razliku u odnosu na članice EU u stavu da je najvažnije uspostaviti mir. Nije reč samo o Ukrajini, već i u Gazi. Tu ne treba posebno usklađivanje, tu podržavamo stav EU", kaže ona.

izvor: B92

Pogledajte još