Antibakterijski sapun - lažipara?
Kad zastanete pred gondolom sa kozmetičkim sredstvima u supermarketu ili parfimerijskoj radnji nemojte se odmah hvatati za "antibakterijski sapun", jer on može predstavljati samo mamac proizvođača da vam iz novčanika izvuče više para.
Gotovo da je nemoguće u SAD kupiti sapun koji nije "antibakterijski" ali kupovina ovakvog proizvoda najčešće je - traćenje vremena i bacanje novca, tvrde američki stručnjaci.
I ne samo to, česta i nekontrolisana upotreba takvog sapuna može doprineti razvoju novih vrsta "superbakterija" kojim je posle teško stati na put - utvrdili su istraživači u izveštaju podnetom na skupu Američkog društva za borbu protiv infektivnih bolesti.
"S pravom se pitate zašto proizvođači svoj sapun nazivaju 'antibakterijskim' kad smo našim istraživanjima ustanovili da se on po sastavu i svojstvima ne razlikuje od običnog sapuna", izjavila je dr Elejn Larson, vođa istraživačkog tima Škole za negovateljice i više medicinske sestre njujorškog Univerziteta Kolumbija.
"Ustanovili smo da takozvani 'antibakterijski' i 'antimikrobni' u svom sastavu nemaju ničeg što ne sadrži i običan sapun", rekla je ona.
Sapun i voda u bukvalnom smislu "spiraju" bakterije i mikrobe s kože iako sam sapun ponekad može da ubije bakterije i viruse.
Doktorka Larson je naglasila da neke studije kazuju da sapuni, šamponi i gelovi na bazi alkohola uspešno ubijaju bakterije umesto da ih samo spiraju i mogu predstavljati dobru alternativu za lekare i medicinsko osoblje kako bi zaštitili ruke od prečestog pranja.
"Ukoliko u kući imate novorođenče ili predškolsko dete s prehladom ili gripom, možete koristiti sapun na bazi alkohola za dodatnu dezinfekciju i zaštitu od bakterija. Ali za održavanje dnevne higijene dovoljan je običan sapun", smatra dr Larson.
Ona je dala i nekoliko uputstava: "Neophodno je da dobro operete nadlanicu i dlanove, prostor između prstiju. Nije bitno vreme koje će te provesti u trljanju, važno je da sapun dopre do svih delova ruku, posebno na kožu kojima su obmotani zglobovi i crte na dlanovima."
U istraživanju, dr Larsen i njen tim pratili su 222 osobe, uglavnom žene, u njujorškim domaćinstvima. Polovini je na korišćenje dat "antibakterijski", polovini "običan" sapun. Sapuni nisu bili obeleženi.
Obe grupe su testirane posle godinu dana svakodnevne upotrebe datih im sapuna. Obe su imale manje bakterija na rukama ali nije zabeležena bilo kakva razlika u korišćenju "antibakterijskog" i "običnog" sapuna.
VAŠINGTON, 5. oktobar 2009. (FoNet)