DA LI SU SRBI I HRVATI STVARNO BRAĆA? Evo šta kažu stručnjaci

Iako je ova "vest" izašla iz kuhinje kojoj je u Srbiji pandan Njuz.net, jedni su se ipak "primili", a drugi ozbiljno zapitali koliko su Srbi i Hrvati zaista slični, genetski, istorijski i lingvistički?

I tačno je, slični su, naročito sa stanovišta moderne genetike - među Srbima i Hrvatima nema značajne genetske razlike. Ipak, te razlike nema ni između Srba i Albanaca, ili Hrvata i Bugara.

Genetika uči da postoje veće genetske razlike unutar jedne nacije, nego između dva naroda.

Genetičar Oliver Stojković, šef Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže da etničke grupe, kao što su Srbi i Hrvati, nisu biološki niti genetički entiteti.

- U svakoj analiziranoj populaciji postoji značajna količina genetičke raznolikosti, koja nam onemogućava da kod svih pripadnika jedne populacije nađemo neki zajednički genski beleg. Drugim rečima, mi ne možemo da nađemo neke biološke osobine (pa samim tim ni njihovu genetičku osnovu) po kojima možemo razlikovati pripadnike različitih etničkih grupa. Etničke grupe, pa ni balkanski narodi, nisu biološki ni genetički, entiteti, već sociološki konstrukti - kaže profesor Stojković.

Neke studije su pokazale da geografska bliskost dva naroda može da ima uticaj na izvesni stepen sličnosti genoma zbog mešanja pojedinaca.

- Ove genetičke studije samo su potvrdile ono što smo znali od ranije: sličnost između geografski bliskih etničkih grupa je veća nego kada su u pitanju prostorno i istorijski razdvojene etničke grupe - kaže profesor Stojković.

S druge strane, prema svemu što dosadašnja istoriografija i lingvistika znaju, Srbi i Hrvati su dva različita južnoslovenska plemena koji su se na prostore gde danas žive doselila u 7. veku, u vreme vladavine Vizantijskog cara Hiraklija.

Suštinski, najveća razlika između Srba i Hrvata je u veri, zbog čega su najčešće i ratovali. I jedni i drugi su izvorno, kao i svi Sloveni, na Balkan sa sobom doneli stara slovenska verovanja i mitove. Srbi prvi primaju hriščanstvo u 7. veku, a Hrvati u 8. Među jednima i drugima se u 10. veku razvija bogumilstvo, koje karakteriše protivljenje i rimskoj i vizantijskoj vlasti. Nakon velike šizme, raskola hrišćanstva 1054. godine na zapadne katolike i istočne pravoslavce, dolazi do slične podele između dva naroda. Iako taj proces nije tekao pravolinijski niti jednostavno i jednoznačno, u došlo je do onoga što imamo danas - Hrvati su se priklonili katoličanstvu, a Srbi pravoslavlju.

- Odnose između Srba i Hrvata kroz istoriju karakterišu nesporazumi, koji su nekad bili manje oštri, ali nekad su dovodili i do ratova. U svakom slučaju, nikad nisu bili potpuno mirni, uvek je nešto smetalo - kaže akademik istoričar Dragoljub Živojinović.

Jedna od glavnih argumenata da su Srbi i Hrvati braća i dva veoma bliska naroda jeste sličnost njihovog jezika. Zašto mi danas govorimo, u suštini, istim jezikom kao Hrvati? Da nije bilo reforme jezika i usvajanja štokavskog dijalekta, da li bismo se danas razumeli sa njima?

- Na to pitanje nije lako odgovoriti. Ja nisam istoričar jezika, bavim se samo savremenim srpskim, ali znam da ni istoričari ne vole pitanja tipa "Šta bi bilo da nije bilo". Mislim da je usvajanje štokavskog kod Hrvata bilo manje-više neizbežno, jer su mu podrška bile želja za stvaranjem zajedničkog jezika sa stanovnicima Bosne, Srbije i Crne Gore, kao i dubrovačka književnost. Kajkavski i čakavski, naprotiv, bili su samo dijalekti bez ozbiljnije književne i kulturne tradicije - smatra lingvista Ivan Klajn.

15 vekova prijateljstva i rata

Srbi i Hrvati poslednjih 15 vekova žive jedni pored drugih, mešajući se i ratujući među sobom. U različitim vremenskim periodima bili su bliži, odnosno dalji. Nauka nema dokaza da su Srbi i Hrvati dva veoma različita naroda, kao što bi neki današnji Hrvati želeli, ali nema ni dokaza da su Srbi "stariji, jači i pametniji od Hrvata", ma koliko bi to pojedini ovdašnji velikosrbi voleli. I mi i oni smo samo mali slovenski narodi na Balkanu koji traže svoje mesto pod Suncem

Izvor: 24sata

Pogledajte još