SVETI ILIJA: Zašto se danas ne ulazi u vinograde i šta se radi NAJSTARIJEM petlu

Sveti Ilija, veoma poštovan u pravoslavlju kao strog i nepokolebljiv propovednik etičkih vrednosti, prisutan je u Starom i u Novom zavetu kao prorok čije je osobine preuzelo hrišćanstvo dovodeći ga u vezu sa nastanakom nove vere i novim Hristovim dolaskom.

Sveti Ilija je prisutan i u viziji svetog Jovana Bogoslova u kojoj se njegova uloga vezuje za budućnost hrišćanske crkve i drugi dolazak na zemlju Hrista Spasitelja - novo preobraženje kome se nada i u koji veruje hrišćanski svet.

Veruje se da sveti Ilija nije umro već da se živ, plamenim kočijama, vazneo na nebo, pa se ta scena slika na prazničkim ilindanskim ikonama. Poznata je i scena sa svetim Ilijom u pećini, u koju se sklonio od oholog cara Ahava, a gavran mu donosi hranu.

Sveti Ilija je u Srbiji slava vazduhoplovaca, obnarodovana ukazom iz 1924. godine. Propašću kraljevine Jugoslavije ta tradicija vazduhoplovaca je prekinuta, ali je obnovljena 1992. godine

Srpski narod mnoge prirodne pojave pripisuje svetom Iliji kojem je prelaskom u hrišćanstvo pripisao i osobine svog starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima. Veruje se da bi sveti Ilija sve popalio i pobio samo kada bi znao da je njegov dan, ali mu sestra, Ognjena Marija, ne dopušta da to dozna.

Prema narodnom verovanju i tradiciji, sveti Ilija se vozi u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen, a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima.

Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na njegov praznik ne radi u polju, da se ne bi navukao gnev svetitelja. Tri dana pre i tri po svetom Iliji, u narodu se zovu kresovi i tada žene ne peru košulje da se ne bi iskrzale. Na svetog Iliju ne ulazi se u vinograde. Veruje se da tih dana ni orlovi vodu ne piju nego pište u vazduhu.

Na svetog Iliju se ne radi u polju da usevi ne bi sagoreli od sunca. Običaj je da se o svetom Iliji za žrtvu prinosi najstariji petao. Po verovanju, do ovoga dana petao peva domaćinu "Poješćeš me" a od ovoga dana "Čeprkaću te" jer predviđa smrt domaćinu.

Nadlanu

Pogledajte još