#Digital2019 – Ekrem Dupanović: Vještačka inteligencija nikada neće moći da zamjeni ljudske emocije koje su u komunikaciji važne

Šestu godinu zaredom Color Media Communications organizuje “Digital”, regionalnu konferenciju o trendovima u telekomunikacijama i medijima.

Ovogodišnji – #Digital2019 – trajaće 2 dana – 05. i 06. septembra (četvrtak i petak) i okupiće najznačajnija imena iz ovih oblasti iz celog regiona, kao i brojne goste iz inostranstva.

Konferencija se održava u Hotelu Metropol u Beogradu.

#Digital je konferencija na kojoj učestvuju CEO telekoma u regionu i to je jedini skup koji okuplja prve ljude vodećih operatera: MTS, VIP, Telenor, Deutsche Telekom, Orion, Mtl Bugarska.

Konferenciju otvara Nenad Popović, ministar za inovacije i tehnološki razvoj, Branko Ružić, ministar uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije, Kyle Scott, ambasador SAD-a u Beogradu, Mateja Norčič-Štamcar, zamenica šefa Delagacije EU u Srbiji, Subrat Batačardži, ambasador Indije u Beogradu.

U susret konferenciji, a u okviru panela Digital Only, Social First…a ima li tu duše: Etika i estetika novog doba, razgovarali smo sa Ekremom Dupanovićem, stručnjakom za marketing i komunikacije iz Sarajeva, koji je svima odlično poznat kao osnivač i urednik portala Media Marketing-a.

Media Marketing, iza kog stojite Vi zajedno sa kolegama, raste uz strast, rekli ste nedavno. Kako je kombinujete sa novim tehnologijama, a pri tom čuvate etiku, a održavate i unapređujete estetiku medija i izveštavanja?

– Sve je lako ako znate šta hoćete, ako to stvarno želite i ako se držite svojih etičkih principa koji vam govore da sve što radite treba da bude korisno za profesiju i društvo. Mi se u uređivačkoj politici portala Media Marketing strogo držimo etičkih i estetskih principa. Mi želimo doprinositi razvoju komunikacijske industrije u Adriatic regiji. Vjerujte da do mene svakog dana dođe u prosjeku i po desetak „žutih“ vijesti iz naše industrije. Kada bismo ih objavljivali, posjete bi nam se udesetorostručile. Ali objavljivanje tih vijesti bi bilo kontraproduktivno za našu industriju, ne bi doprinosilo njenom razvoju.

Šta god mi o sebi u ovoj industriji mislili, ipak smo ljudi željni senzacija. Mi smo to testirali nekoliko puta u ovih devet godina koliko postojimo. Kada god smo objavili vijest koja je za tabloide, posjete su nam drastično skočile. Vijest „Ko je ovo podvalio Sarajevskoj pivari“ je postigla čitanost koju vjerovatno nikada nećemo nadmašiti. I vijest o tome zašto je propao projekat Mikser House u Sarajevu. Meni je žao da smo to uopšte objavili. Ali ne želimo senzacije. Mi svojim oglašivačima ne prodajemo klikove, mi im prodajemo našu relevantnost za komunikacijsku industriju Adriartic regije. Mi smo ipak njen najrelevantniji medij i to želimo ostati.

Kakvo je stanje u regionu po pitanju medija i novih tehnologija?

– Generalno loše. Medijska industrija je u krizi. I moralnoj i materijalnoj. Pravila uređivačke politike većine medija su: što gore to bolje. To diže tiraže, povećava gledanost i slušanost. Veći broj čitalaca, gledalaca i slušalaca privlači oglašivače koji svojim marketing budžetima dobrim dijelom finansiraju medije. Zbog poplave loših vijesti u narod se uvlači strah. Čovjek koji je u strahu manje troši i zbog toga pada prodaja. Pada i onim oglašivačima koji finansiraju objavljivanje loših vijesti. Tako oni sami sjeku granu na kojoj sjede. Nove tehnologije su više u primjeni kod agencija nego u medijskoj industriji, ako izuzmemo portale čije se funkcionisanje zasniva na primjeni najsavremenijih tehnologija.

Kada govorimo o tehnlogoiji i njenoj primjeni u agencijama, to je dobro, odlično, ali nas one ne trebaju ograničavati. Danas medijska agencija složi kampanju u fajlove uz pomoć mašina i drži se toga kao pijan plota. Ako iskoči nešto neplanirano, ma koliko bilo ekskluzivno, agencije neće promijeniti svoje planove je im je mrsko to raditi. Najbolji primjer je Hello magazine i vjenčanje Novaka Đokovića kada agencije nisu htjele kupovati oglasni prostor u najtiražnijem izdanju koje je čak doštampavano, jer im je jednostavno bilo mrsko mijenjati exscel fajlove koji su urađeni. Tako se ovaj posao ne može raditi.

Ako napravite paralelu, kako komentarišete viđenje današnje omladine po pitanju komunikacijske i reklamne industrije u odnosu na vreme kada ste bili najproduktivniji i najkreativniji? Imaju li u tome udela nove tehnologije i način na koji diktiraju rad?

– Da li su oni kreativniji od nas zahvaljujući tehnologiji? Mogu biti produktivniji jer im tehnologija omogućava da brže rade, ali sumnjam da im može omogućiti da bude kreativniji. Ili si kreativan, ili nisi. Ili imaš talenta, ili ga nemaš. Vještačka inteligencija nikada neće moći da zamjeni ljudske emocije koje su u komunikaciji važne. Ona može brzo obraditi ogromnu kolilčinu podataka kako bi vam dala dobre smjernice za rad, ali dalje je do vas. Isto je tako bilo prije 30 godina kada smo u našoj agenciji kupili prve računare. Jedno jutro sam ušao u dizajn studio i video dizajnera koji sjedi pred upaljenim računarom na čijem ekranu nije bilo ništa. Sjedio je, buljio u ekran i čekao da mu računar riješi kreativni problem. Rekao sam mu da je to najgluplja sprava koja postoji i da može uraditi samo ono što joj on naredni. I ako on nema ideju, nema je ni računar.

Da li je moguće da je omladina postala lenja isto onoliko koliko se posao, navodno, olakšava digitalizacijom? Kako to objašnjavate? Gde je nestala inicijativa?

– Prije svega, zabluda je da su milenijalci lijeni. Zaključak istraživanja kompanije Ernst & Young kaže da 47% milenijalaca, koji zauzimaju rukovodeće pozicije, u zadnjih pet godina radi više. Isto to možemo tvrditi samo za 38% rukovodilaca generacije X i 28% Baby Boomera. Više od polovice milenijalca je za uspjeh spremno raditi i izvan radnog vremena, pa i vikendima.

Isto tako je zabluda da su milenijalci najpoduzetnija generacija u istoriji. Internet je možda poduzetništvo milenijalca učinio vidljivijim i trendovskim, mada zadnja istraživanja govore da nije ništa izrazitije nego kod prethodnih generacija. Šta više, neka istraživanja nagovještavaju da je stepen poduzetništva među mladima najniži u zadnjih dvadeset i pet godina.

I da se samo kratko vratim lijenim ljudima. Moj sin tvrdi da su najvećem napretku doprinijeli lijeni ljudi. Kaže da traktor nije izmislio seljak koji ustaje u pet ujutro i ide kopati njivu, već ljenčina koja voli spavati do osam sati, upali traktor i za dvadeset minuta stigne seljaka koji okopava njivu.

Knjiga “Hotel Jugoslavija” nije samo profesionalna biografija, već i svojevrsni amanet za generacije koje danas kreiraju u industriji tržišnih komunikacija. Šta je ono u knjizi što poručujete i što je univerzalno, a i te kako korisno u novom dobu u kom dominiraju nove tehnologije i dolazi neko novo doba?

– Ja nisam napisao knjigu “Hotel Jugoslavija” da bih predstavio svoju profesionalnu biografiju. Koga moja radna biografija zanima? Kroz gotovo stotinjak priča, gdje sam se u većini njih nalazio u nemogućim situacijama, htio sam mladim ljudima poslati poruku da nikada ne odustaju. Never Give Up je bio naziv mog predavanja mladim liderima na eventu The Young Leaders of Tomorrow kojeg smo za njih organizovali u junu na Japodskim otocima.

Danas ti moji problemi izgledaju smiješno. Navešću samo jedan primjer. Ujesen 1990. godine dogovorili smo sa crnogorskom vladom budžet od 4,5 miliona dolara za promociju crnogorskog turizma. Trebalo je samo da na sjednici vlade predstavimo agenciju kako bi vlada znala s kim ima posla. Sat i po prije sjednice Vlade shvatio sam da sam u Sarajevu zaboravio film. Nazvao sam sekretaricu koja mi je kazala da je film na mom stolu. Tog trenutka smo sigurno gubili taj budžet koji bi danas vrijedio preko 10 miliona dolara. Ostao sam pribran, zatražio i dobio avion crnogorske vlade, pilot je odletio u Sarajevo i donio film. Sve je bilo spremno za prezentaciju 15 minuta prije sjednice Vlade. Danas mi ne bi trebao avion. Javio bih sekretarici da film stavi na server, skinuo bih ga za 15 minuta i uopšte ne bih ugrozuio posao života.

Eto, to je poruka knjige – NE ODUSTAJTE NIKADA!

Detaljniju agendu i način prijave za konferenciju možete pogledati na sajtu: digitalconference.rs

Slični članci

Ostavite komentar

Your email address will not be published.