Pare od prodaje firmi za 2008.

Za sada netaknutih oko milijardu evra, nasleđenih od prošle vlade, verovatno će biti sačuvano za narednu godinu, kada državu očekaju značajne devizne obaveze od 800 miliona evra

Zahvaljujući činjenici da se ovogodišnji budžet baš solidno puni i da u celini gledano, za sada umesto deficita knjiži i te kako značajan suficit, oko milijardu evra, ostvarenih po osnovu privatizacionih prihoda i nasleđenih od prošle vlade, za sada je netaknuto ostavljeno sa strane i po svemu sudeći biće preneto u narednu godinu, kada će i dobro doći, budući da je već sada izvesno da nas u 2008. očekuje i znatno veće dospeće deviznih obaveza, koliko zbog otplate nove rate stare devizne štednje, toliko i zbog većeg priliva deviznih obaveza po osnovu zaduživanja. Kako je objasnio pred kraj prošle nedelje ministar finansija dr Mirko Cvetković, reč je o deviznim obavezama koje premašuju 800 miliona evra, tako da će stok od milijardu evra biti sačuvan upravo za pokriće tih stranih potraživanja. Dileme nema da ovakva „briga“ za obaveze 2008. svoje pokriće ima i u činjenici da bi budžet kraj ove godine, umesto planiranog deficita, mogao da završi u plusu, a prema rečima ministra Cvetkovića, uradiće se baš sve da do minusa u kasi i ne dođe, odnosno ako ga i bude da on bude što manji − kako kroz povećanu efikasnost u naplati prihoda, tako i kroz kontrolisanu javnu potrošnju. Razlog za ovakav optimizam moglo bi da bude i ostvarenje budžeta u minulih devet meseci i u njemu proknjiženi suficit od čak 37 milijardi dinara.

Naime, sa poslednjim danom septembra u republičku kasu slilo se oko 422 milijarde dinara, zahvaljujući, pre svega, poreskim prihodima koji su dostigli 368 milijardi, a preostalu razliku pokrila su neporeska primanja. Na ime tekućih izdvajanja u minulih devet meseci potrošeno je 357 milijardi, a dodaju li se tome i kapitalni izdaci, ukupan saldo rashodne strane budžeta domašio je 385 milijardi dinara. Devetomesečni budžetski račun ostaje, dakle, u plusu čak i kad se izuzme 25 milijardi dinara, inkasiranih po osnovu prodaje treće licence za mobilnu telefoniju. Istina, ministar finansija je i prilikom poslednjeg susreta sa novinarima naglasio da se sa krajem godine po pravilu značajnije povećavaju prihodi, ali i rashodi, tako da i nije neuobičajeno da se u pojedinim mesecima pojave i deficiti. Poput, recimo, avgustovskog koji tom prilikom nije pomenut. Nasuprot tome, međutim, potvrđeno je da se iz tekućih priliva ne finansiraju samo tekući rashodi, već da preostaje budžetskih para i za ono što je ispod tzv. crte, poput otplate stranih kredita i slično − i to je isfinansirano sa oko 32 milijarde dinara. Najzad, budžet će ove godine morati da isfinansira i znatno veće, ranijim protokolima obećane plate svojih korisnika koje će ga koštati oko 152 milijarde dinara − uprkos stavu novog ministra da su one jako visoke i da utiću na tražnju, a to povećava i inflaciju. Zato se pokušava da se uštedi na drugim budžetskim stavkama.(„Pregled“)

Pogledajte još