Monografija o manastiru Banjska

BEOGRAD, 1. aprila 2011. (Beta) - Izdavačka kuća "Svetigora" predstavila je u petak u Beogradu monografiju o manastiru Banjska nedaleko od Zvečana, objavljenu u ediciji "Nemanjićki manastiri".

Monografija o zadužbini kralja Milutina, izgradjenoj u periodu od 1312. do 1316. godine u podnožju planine Rogozne, treća je od ukupno deset planiranih knjiga o duhovnim svetinjama podignutim tokom vladavine dinastije Nemanjića.

Episkop raško-prizrenski Teodosije rekao je na konferenciji za novinare da je značaj manastira Banjska ne samo u tome što svedoči o vekovnoj duhovnoj i kulturnoj baštini srpskog naroda nego i zbog činjenice da u ovom momentu predstavlja jedno od važnih duhovnih utočišta na Kosovu i Metohiji.

Milutin je Banjsku namenio sebi za grobnu crkvu i prvo je tamo bio i sahranjen. Medjutim, posle Kosovske bitke 1389. godine njegovo telo preneto je u Trepču, a potom 1460. u Sofiju, gde se i sada nalazi.

Crkva Svetog Stefana izgradjena je na mestu starijeg porušenog hrama, pri kojem je u drugoj polovini 13. veka, za vreme Milutinovog oca kralja Uroša Prvog, bilo sedište Banjske episkopije. Banjska je jedna od najvažnijih zadužbina kralja Milutina koja je tokom turske najezde bila opustošena, i to ubrzo nakon podizanja, i bila u ruševinama 520 godina.

Pogledajte još