Ekonomski aspekt francuske visoke mode

Modnim revijama Džona Galana (John Gallano) za Dior i Marsela Maronđua (Marcel Marongiu) za Laroš (Laroche) u ponedeljak je u Parizu počela nedelja visoke mode, kao i sezona proleće-leto 2008. Zahvaljujući ulaganjima novih bogataša u svet luksuza, ovaj ekonomski sektor beleži značajan ekonomski rast.

Već dve godine francuska visoka moda ostvaruje gotovo dvostruko veći rast od rasta sektora luksuznih proizvoda. Nakon krize početkom ove decenije, kada su najprestižnije modne kuće, poput Iv Sen Lorana (Ives saint Loran), bile prisiljene da budu prodate franacuskim majstorima luksuza, kao sto su Fransoa Pino (Francois Pinot), ili LVMH, sektor je ponovno živnuo. Istina, od 106 kuća visoke mode, koliko ih je postojalo nakon Drugog svetskog rata, danas ih je ostalo samo sedam potpuno nezavisnih. Druge su morale da uđu pod kišobran multinacionalnog luksuza, kako bi opstale.

To je bio slučaj s Kristijanom Delakroa (Christian Delacroix), Žan Polom Gotjeom (Jean Paul Gaultier), Živanšijem (Givenchy) i Kenzom, među ostalima. Tokom pariske nedelje visoke mode, one ponovno sijaju starim sjajem, na revijama, sa scenografijom dostojnom pozorišta i opere. Revije su izuzetno skupe, za njih se utroši dva do tri miliona evra, koji se ne mogu amortizovati prodajom dvadesetak pokazanih modela, iako se svi prodaju. Ali, to nije važno. Revije služe kao medijski izlog modnih marki, koje i tako sve više žive od prodaje parfema, kozmetike i galanterije.

(Beta iz Pariza specijalno za Nadlanu)

Pogledajte još