Odlaganje "terapije" šteti

Ukoliko i vlada ne bude spremna da preduzme dodatne restriktivne mere, pre svega u fiskalnoj politici, a inflacija nastavi da raste, Narodna banka će morati dodatno da zaoštri monetarnu politiku, što konkretno znači da će povećati referentnu kamatnu stopu, doneti nove mere supervizije, a ako bude potrebno, povećati i obaveznu rezervu, potvrdio je juče "Privrednom pregledu" guverner NBS Radovan Jelašić. O povećanju obavezne rezerve još se ne razmlišlja. Monetarna politika će biti restriktivna onoliko koliko bude morala da se sama bori za stabilnost cena. Guverner je ukazao na to da nije pravo pitanje šta će u budućnosti činiti NBS, već zašto i drugi već sada ne čine ono što je nužno da antiinflaciona terapija ne bude suviše oštra. 

- Ako neko misli da sada imamo prečih problema, a inflacijom ćemo se baviti posle, u junu ili julu, na primer, bojim se da će tada biti kasno i da će zahtevati znatno radikalnije poteze - naveo je Jelašić. - Nije novost da će NBS pooštriti monetarnu politiku, ukoliko se nastavi rast inflacije. NBS ima svoj cilj - da bazna inflacija do kraja ove godine bude u rasponu između tri do šest odsto. Mi svoje ciljeve ne menjamo "u hodu" i pod izgovorom da je "situacija složena" i da nam prilike nisu naklonjene. Da bismo baznu inflaciju do kraja godine sveli u projektovani okvir, NBS je svesna da već sada mora da preduzme potrebne mere, jer one imaju odloženo vremensko dejstvo. 

Prof. dr Milan Kovačević kaže da guverner na raspolaganju nema mnogo efikasnih antiinflatornih sredstava, a inflatorni pritisci se pojačavaju od prošle godine. Dalje zaoštravanje monetarne politike smanjuje inflaciju, ali i povećava troškove njenog snižavanja. Dodatno pooštravanje monetarne politike značilo bi samo "dolivanje ulja na vatru", imajući u vidu da, uz najavljeno povećanje budžetskih rashoda, ni postojeći nivo deviznih rezervi ne može da podnese tako visoke troškove neutralizacije inflatornih pritisaka.

("Pregled")

Pogledajte još