Spavalice, ne brini - krivi su geni

Kada je u pitanju spavanje, poznato je da različiti ljudi mogu imati veoma različite potrebe i navike. Međutim, naučnici sa Univerziteta u Edinburgu i minhenskog Univerziteta Ludwig Maximilians, tvrde da su izolovali gen koji kod određenog broja ljudi indikuje potrebu za dodatnim vremenom provedenim u spavanju, prenosi sajt Bol.rs.

Praktično svaki peti Evropljanin nosi odgovarajući genetski niz sa dve kopije „spornog“ gena ABBC9. Nosiocima takve kombinacije prosečno treba 30 minuta više spavanja tokom noći nego ljudima koji je nemaju, pokazalo je istraživanje u kojem je učestvovalo preko 10.000 ljudi. Rezultati studije objavljeni su u stručnom časopisu Molecular Psychiatry.

„Zajednička tendencija ka dužem ili kraćem spavanja često se može primetiti u porodicama, bez obzira što na potrebu za spavanjem mogu uticati uzrast, godišnje doba, nadmorska visina i drugi faktori“, objasnio je Džim Vilson, profesor sa Univerziteta u Edinburgu.

Istraživači su anketirali odabrane uzorke stanovništva iz Holandije, Estonije, Italije, Hrvatske, Nemačke i sa ostrva Orkni (sever Škotske). Učesnici su odgovorili na pitanja o svojim navikama, pre svega o dužini spavanja radnim i neradnim danima, dok su im istovremeno uzeti uzorci krvi zarad DNK analiza.

Nikola Tesla je spavao svega 2-4 sata dnevno. S druge strane, za jednog drugog genija, Alberta Ajnštajna, veruje se da je prespavao „pola života“, u snu provodeći oko 11 sati dnevno. Filtrirajući rezultate, naučnici su nedvosmisleno uočili obrazac pov

Vezan sa genom ABCC9 – nosioci njegovih odgovarajućih kopija u proseku imaju potrebu da spavaju 30 minuta duže od osam časova dnevno, koliko se smatra da je dovoljno za većinu ljudi.

U proseku, ljudi trećinu života provedu spavajući, ali se potrebe u vezi sa snom razlikuju od čoveka do čoveka.

Pogledajte još