„Predlog programa završnog ispita trebalo je da dobijemo ranije kako bismo imali vremena da ga usaglasimo do početka naredne školske godine. Mislim da Ministarstvo prosvete nema dovoljno odgovoran odnos prema završnom ispitu, s obzirom na to koliki je njegov značaj kako za učenike tako i za donosioce obrazovnih odluka“, ističe profesorka Radunović.
Rezultati male mature predstavljaju ozbiljan pokazatelj pravog stanja u školama, znanje đaka i ono na čemu treba dalje raditi.
Pročitajte još: Mala matura - ispit na kome su svi pali
I posle Žarka, Žarko: Građani "branili" Obradovića ispred ministarstva (FOTO)
Pored testa iz srpskog jezika i matematike, osmaci naredne godine treba da polažu i treći, kompozitni test, koji bi obuhvatio gradivo iz još pet predmeta - fizike, hemije, istorije, biologije i geografije. Iako bi, kako kaže profesorka Radunović, đaci već od septembra trebalo da budu upoznati sa onim šta ih čeka na kraju školske godine, do sada nije precizirano šta je to zapravo treći test, kako će izgledati i koliko će bodova nositi. Zato je Nacionalni prosvetni savet (NPS) tražio od Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja da do sledeće sednice dostavi jasnije koncipiran program i primere zadataka, kako bi NPS mogao da utvrdi predlog programa završnog ispita.
„Mala matura nam pomaže da vidimo kakvo je znanje naših đaka nakon završene osnovne škole i u kom domenu je obrazovni sistem slab. Treći test je nužno uvesti jer znanje koje se dobija u osnovnoj školi ne podrazumeva samo poznavanje maternjeg jezika i matematike. Ovaj test treba napraviti tako da onemogući bubanje činjenica napamet, već da usmeri na učenje sa razumevanjem“, objašnjava Radunović.
Ona odbacuje mogućnost da se sada u trećem testu, kako predlažu neki, nađe i strani jezik jer nisu usvojeni standardi postignuća za strane jezike u osnovnoj školi.
Izvor: Blic