Hrvatska: Stampedo razvoda uoči donošenja novog Porodičnog zakona

Kao advokat u svom radu od početka septembraa 2013., dakle od objave i medijskog praćenja sadržaja novog Porodičnog zakona, a identična su iskustva i mojih kolega i koleginica advokata, mogu reći da osećam pojačan pritisak stranaka prema pokretanju postupka razvoda braka, strankama se jako žuri te mogu reći da dolaze krajnje uznemirene činjenicom da će im država braniti da pokreću postupak razvoda putem tužbe kroz razdoblje od šest meseci te da dolaze užasnute činjenicom da će nakon razvoda morati bivšem suprugu plaćati njegov najam stana i režije, da problematizuju mogućnost da će bivši supružnik, recimo, prestati da plaćat stambeni kredit i da će im banka opteretiti ionako finansijski preopterećenu platu'', kazala je za tportal.hr advokat Ljubica Matijević Vrsaljko.

Svedoči kako stranke, a radi se uglavnom o ženama, 'izražavaju ogromnu ljutnju na predlagača o tome da će ih neki budući medijatori prisiljavati na dogovor sa suprugom koji je, recimo, nerazuman i nasilan, i strah da će morati zaključivati dogovore i sporazume, makar na njihovu štetu i na štetu dece samo da se 'izmaknu državi i njenoj intervenciji'.

Žene, kaže Matijević Vrsaljko, smatraju kako nije u redu da im država nalaže 'da su dužne podsticati susrete sa drugim roditeljem', iako taj roditelj često ni ne plaća izdržavanje, niti se više meseci ili nedelja javlja. Napominje kako je neverovatna situacija da novi Porodični zakon nalaže da sud može 'u vanparničnom postupku lišiti roditelja prava na roditeljsku skrb ako na osnovu izveštaja centra za socijalni rad bude proizlazilo da roditelj ne poštuje njihove mere, odluke i uputstva o dobrobiti deteta'. Naime, upravo se stranke često u postupku žale na postupanje centra za socijalni rad. Ako će se žaliti na njihovo postupanje, kako očekivati objektivnost?

Zaključuje kako je čak i najava novog Porodičnog zakona već sada izazvala kontraefekat. „Neki dan sam imala supružnike koje sam nakon više nedelja dogovora i razgovora uspela privesti sporazumu oko deobe imovine, a kada su u centru iskazali da su se i oko toga dogovorili, socijalna radnica im je rekla 'da je to dobro, jer da bi u protivnom supruga suprugu morala da pronađe nužni smeštaj'. Nužni smeštaj kao institucija uopšte ne postoji, verovatno je mislila na najavljena rešenja o obavezi plaćanja najma u drugom stanu. Nakon toga, suprug je odustao i dalje su u sporu'', poručuje Matijević Vrsaljko.

Izvor: Tportal

hrvatskaporodični zakonrazvod