Država tera zemljoradnike pred sud

Državi će zemljoradnici morati da vrate ukupno 88.400.000 dinara, a pojedinačno to je ceh između 200.000 i 400.000 dinara. Kako su nam rekli u Ministarstvu poljoprivrede, 2005. godine preko poslovnih banaka plasirali su 23.358 kratkoročnih kredita. Kamatna stopa iznosila je pet odsto, a rok otplate godinu dana.

NAJSIROMAŠNIJI Poljoprivredici koji duguju državi, uglavnom su iz siromašnih krajeva Srbije, i sada su se našli u gotovo bezizlaznoj situaciji. Kako objašnjava Ivković, Ministarstvo poljoprivrede trebalo je odmah te zemljoradnike da stavi u pasivni status: - Nisu smeli da im daju dodatne subvencije dok ne vrate kredit. Prve godine država nije tražila nikakve garancije da će novac biti vraćen, a kasnije je bila potrebna samo jedna menica. Ljudi su to opušteno uzimali, a, nažalost, naučili smo da državi ništa ne vraćamo.

- U periodu od 2010. do 2012. godine Vlada RS donela je Uredbu o reprogramiranju, po kojoj su svi koji su platili glavnicu bili oslobođeni kamate - kažu u resornom ministarstvu. - Ovi krediti su budžetska sredstva, odnosno novac svih građana Srbije. Iscrpeli smo sve zakonske mogućnosti i predali sve predmete sa neotplaćenim kreditima javnom pravobranilištu. Time će biti sprečeno zastarevanje potraživanja.

Predsednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Srbije Miroslav Ivković, kaže da kredit mora da se vrati, i da je više od 99 odsto zemljoradnika u Vojvodini to regulisalo.

Svi koji smo uzeli kredit u obavezi smo i da ga vratimo - ističe Ivković. - Šta bi bilo da ga niko nije vratio. Većina je vratila, neka urade to i ostali. Trebalo je, međutim, reagovati mnogo ranije, a ne sad, kada se nakupila kamata. To nisu smeli da dozvole, jer je sad njima teško to da otplate. Zbog raznih izbora, to se sigurno odugovlačilo i sada su došli do toga da je kamata višestruko veća od glavnice.

Nadlanu / izvor: novosti