Kuvari, vlasnici restorana, vinari, gastro-blogeri, proizvođači organske hrane i stručnjaci za bezbednost hrane iz Crne Gore, ali i celog regiona, okupiće se 9. septembra u Budvi, u hotelu Mogren.
Case Study 1 "U slavu Vranca" - vino i turizamprezentovaće dr Vesna Maraš, direktor razvoja "13. jul Plantaže", a nakon toga i učestvovati u panelu "La Traviata 2016: Lokalna vina i vina regiona".
Vina vaše vinarije veoma su zastupljena i poznata širom regiona. Kako ocenjujete regionalnu saradnju sa vinarijama u regionu, sajmovima, manifestacijama...?
- Imajući u vidu dugu tradiciju gajenja vinove loze u Crnoj Gori, značaj autohtonog sortimenta za vinogradarsko - vinarski sektor, kao i vina koja su svojim kvalitetom zadobila povjerenje potrošača u regionu, a i šire, kompanija "13. jul Plantaže", realizuje brojne projekte sa nacionalnim i regionalnim partnerima koji za cilj, pored ostalog, imaju i popularizaciju vinske kulture i promociju Crne Gore kao zemlje vrhunskih vina. Poznato je da se Plantaže kao najveći proizvođač vina na ovim prostorima i kompanija koja u svom vlasništvu ima najveći vinograd u Evropi u jednom kompleksu pojavljuju na svim većim sajmovima, festivalima, smotrama i događajima vina jer je to sa jedne strane lijepa mogućnost za prezentaciju naših vina, ali ujedno i obaveza prema potrošačima koji se uvijek raduju da probaju nešto novo iz naših podruma. Plantaže su kompanija koja je uvijek otvorena za saradnju, razmjenu znanja, iskustava jer smo svjesni da samo povezivanjem svih subjekata od značaja u vinogradarsko-vinarskom sektoru možemo dati još značajniji doprinos u zajedničkom nastupu i promovisanju Crne Gore kao prepoznatljive vinske destinacije.
Da li smatrate da su za promociju vina veoma značajni upravo ovakvi skupovi ljubitelja vina?
- Za promociju vina, ali i destinacije, i te kako važni ovakvi skupovi. Radujemo se da ste ove godine prvi put u Crnoj Gori i vjerujemo da će ovo okupljanje prerasti u tradiciju. Prije svega želim da istaknem je vino oduvijek imalo posebno mjesto ne samo u ishrani, nego i u kulturnoj istoriji čovjeka, a da bi unaprijedili proizvodnju, povećali nivo usluge ugostiteljskih objekata, a time nezobilazno, i crnogorskog turizma neophodno je poznavati vinsku kulturu. To se može postići edukacijom kadrova - ugostiteljskih radnika i edukacije građanstva u oblasti vinske kulture (organizovanje kurseva, izdavanje kratkih brošura o putu do vina); Publikovanje turističkih vodiča sa navođenjem specijaliteta kuće i vinima koja se preporučuju (gastroart i enofilija su neodvojivi), kao i otvaranje vinoteka sa stručnom ponudom vina; Posebno je značajno informisanje javnosti o pozitivnim efektima konzumiranja umjerenih količina vina po zdravlje, o značaju vina kao oplemenjivača gastronomskog doživljaja i sveukupnog raspoloženja za stolom. Ovakvi skupovi su odlična prilika da zajedno radimo na podizanju nivoa vinske kulture. Bez razvoja vinske kulture, kao dijela opšte kulture jednog naroda nema ni kvalitetnih pomaka u proizvodnji vina, jer samo informisan potrošač koji prepoznaje i zahtjeva kvalitet može napraviti potreban pritisak i na proizvođača vina. U svim razvijenim vinskim zemljama svijeta poput Italije, Francuske, Španije itd. jedan od akcenata u promociji destinacije je prije svega na autentičnost i tradiciji tj. akcenat je na geografskom porijeku vina i hrane ili autohtonim sortama i nacionalnoj kuhinji. Postoji i izreka koja kaže: „ Da bi upoznao jedan narod i njegov kraj, sjedni za njegov sto, probaj njegovu hranu i pij njegovo vino“. Kroz naša vina i nacionalnu kuhinju gosti nas najbolje upoznaju. Crna Gora ima i te kako čime da se pohvali.
Koliko su turisti koji dolaze u Crnu Goru zainteresovani za vinski turizam i posete koje organizujete i u svojoj vinariji?
- Vinski turizam mnogo znači za Plantaže, ali i za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Poznato je da mnoge vinarije u svijetu realizuju čak dvadeset odsto prodaje u okviru svojih podruma. Koliko to može da se razvije možemo da vidimo svuda u svijetu, pa i u zemljama regiona gdje su na vinskom turizmu odavno promovisali svoje regije i vina i ozbiljno prihodovali. Mi u Crnoj Gori imamo turizam, ali i vino koje je drugi izvozni proizvod, tako da je razvoj vinskog turizma sasvim logična stvar. Tri činioca koji definišu karakter jednog vina su sorta, klima i zemljište. Crna Gora ima i bogat autohtoni sortiment (krstač, žižak,vranac, kratošija) i veoma povoljne agroekološke uslove. Priča crnogorskih vina je neponovljiva, kao što su neponovljivi crnogorski krstač, crnogorski vranac, kao što je neponovljivo naše podneblje. U našim vinima se ogleda snaga i jednistvenost našeg podneblja. Plantaže su radile i radiće na jačanju brenda Crne Gore kao vinske destinacije. Jedna od aktivnosti koja tome svakao doprinosi je i realizacije projekta „ Vinski put“. Plantaže su sa ozbiljnim aktivnostima u oblasti vinskog turizma počele otvaranjem podruma Šipčanik 2007. godine, kada smo za posjetioce počeli da organizujemo programe posjeta našim vinogradima, podrumima, restoranima itd. Prije dvije godine smo pokrenuli i sektor vinskog turizma i već sada bilježimo dobre rezultate. Samo prošle godine našim vinskim putem prošlo je preko deset hiljada posjetilaca, a to je samo početak. Prilikom obilaska naše vinarije posjetioci danas imaju priliku da dožive prostranstvo najvećeg vinograda u Evropi u jednom kompleksu (2310 ha) smještenog u srcu Podgorice, kao i da otkriju da u Crnoj Gori imamo izuzetno dugu tradiciju gajenja vinove loze i proizvodnje vina, izvanredne uslove tla i klime, autohtone sorte vranac, krstač, kratošiju i žižak i naravno, vina koja svojim kvalitetom spadaju u vrh evropskog vinarstva. U ambijentima naših podruma gosti vrlo brzo shvataju šta želimo da kažemo kroz slogan “ Crna Gora – mala zemlja, velikih vina“. Ono što uvijek s ponosom ističemo jeste da vinski putevi najčešće obuhvataju staze i predjele u određenom vinskom regionu, a da je rijetkost, međutim, da se čitavo jedno podneblje doživi u okviru samo jedne vinarske kuće – i da upravo to gostima omogućava naš specijalni program vinskog turizma „Vinski put“.
Na koji način bi turističke organizacije i vinarije trebalo da budu dodatno povezane i da sarađuju više na promociji domaćih vinarija?
- O značaju vina u obogaćivanju turističke ponude jedne zemlje možemo vidjeti u zemljama sa visoko razvijenim turizom u kojima je vinu i vinogradarskim pejzažima poklonjena izuzetna pažnja (Italija, Francuska, Španija, Portugalija). Zato bi naše turističke agencje i kulturne institucije mogle da preduzmu organizovane mjere u boljem korišćenju vinograrsko - vinarskih potencijala naše zemlje i to kroz: Organizovanje berbe grožđa kao uspješne turističke atrakcije u kojima se angažuju turistički radnici i poznati umjetnici, propraćeno maskenbalom, pjesmom i folklorom; Vinskog PUTA kao specifičan oblik odmora, koji kombinuje degustaciju vina određenog vinogradarskog kraja sa prirodnim ljepotama, običajima i kulturno – istorijskim spomenicima tog područja. Tu je i izgradnja motela i vinarskih podruma koji se preuređuju u objekte za smještaj onih koji svoj odmor žele da provedu uz vinograde, berbu grožđa, pjesmu i veselje. U gotovo svim hotelima zemalja sa visoko razvijenim turizom poklanja se velika pažnja prezentovanju kvalitetnih, lijepo flaširanih vina, vodi se računa o tome kad i kako se koja vina služe gostu, pazi se na to kako gosta poslužiti vinom, kako mu preporučiti dobra vina, što podrazumijeva poznavanje vinske kulture koja je dio opšte kulture jednog naroda, pojedinca i podrazumijeva civilizovanu potrošnju ovog pića.
Zato je naš krajnji cilj - sinergija poljoprivrede i turizma kroz vinski turizam i vino, koje je moćan medij i saveznik u privlačenju tursta u našu zemlju, čime se povećava i broj posjetilaca i potrošnje i razvija jedinstveni pozitivan imidž Crne Gore kao kvalitetne i značajne vinske destinacije. Nadamo se i iskreno vjerujemo da se više ni jedna reklama za Crnu Goru kao turističku destinaciju neće snimiti a da u njoj ne bude zastupljen Vranac kao jedan od najjačih nacionalnih brendova, bez Ćemovskog polja kao najvećeg vinogradarskog kompleksa u Evropi itd. Stoga, naš turizam u vinima i vinogradarskim pejzažima Plantaža i privatnih crnogorskih proizvođača grožđa i vina ima moćne saveznike za stalan porast stranih i domaćih turista, pa to treba svi više da koristimo.
Koje vino vaše vinarije biste preporučili gostima konferencije da probaju uz mediteransku kuhinju?
- Uvijek treba voditi računa da je zadatak vina da upotpuni i oplemeni gastronomski doživljaj. Kada su bijela vina u pitanju, uz mediteransku kuhinju predložila bih vino naše autohtone sorte Krstač kao vino laganog tijela, svježe, sa karakterističnim sortnim aromama breskve i kruške uz mineralne note u završnici ukusa, ali i vina proizvedena od internacionalnih sorti iz serija Pro Anima koja su dobre strukture, punog tijela, harmoničnog i bogatog ukusa. Od naših crvenih vina kao gastronomski najzahvalnije uz mediteransku kuhinju izdvojila bih vino Vranac Reserve. Bogato, ekstraktivno, puno, zrelo vino baršunastih tanina, sa mirisima i ukusima tamnog šumskog voća.
Kompletan program i satnicu konferencije, kao i informacije o prijavi za učešće možete pogledati na linku: www.color.rs/foodtalkbudva2016/