Sombor je smešten u severozapadnom delu Bačke ravnice, 180 km od Beograda. Važan trenutak u bogatoj istoriji Sombora predstavlja dobijanje statusa slobodnog kraljevskog grada od strane austrijske carice Marije Terezije 1749. godine, a pogotovo datum kada je Sombor postao sedište Bačbodroške Županije (1786). Tada počinje njegovo uzdizanje u stilu gospodstvene varoši, jedinstvene urbane i arhitektonske osobenosti.
Te vrednosti su koncentrisane na relativno malom prostoru središta grada nazvanog "Venac", koje predstavlja zaštićenu kulturnu celinu, kao i brojna zdanja i ustanove u njegovom okrilju. Gradska kuća, klasicističko zdanje, nastajalo od 1718. do 1842. godine, nalazi se u samom centru grada i u njemu je stvorila dva trga. Sa zapadne strane je Trg presv. Trojstva, koji oivičavaju: Franjevački manastir (Parohijski dvor-plebanija iz 1743), katolička Crkva sv. Trojstva (1763), Istorijski arhiv, smešten u "Pašinoj kuli", najstarijoj građevini iz prošlosti, zdanju iz turskih vremena (16. vek) i palati Krušper de Varba, Kapela sv. Ivana Nepomuka, Mađarska kasina (1883), danas uprava Gradske biblioteke, Grašalkovića palata (1763), Galerija "Milan Konjović".
Sa druge strane je Trg sv. Đorđa, gde je Srpska čitaonica (1845), kuća Julijane Palanački, u kojoj je veliki pesnik Laza Kostić snevao svoje stihove i iznedrio pesmu "Santa Maria della Salute", Crkva sv. Georgija u čijoj porti je nastala "Norma", prvo učiteljište za učitelje slovenskog življa na ovim prostorima, a nešto malo dalje je Preparandija, dar Učiteljskoj školi patrijarha Georgija Brankovića... Svemu tome treba dodati Gradski muzej (1883), Narodno pozorište (1882), jedno je od najlepših pozorišta u zemlji, Crkvu sv. Jovana Preteče, a na drugom kraju je Rimokatolička crkva sv. Stefana i zgrada Županije (1808) u kojoj je najveća slika-ulje na platnu, u našoj zemlji (4 x 7 m), rad Ferenca Ajzenhuta.
Od ostalih gradjevina treba spomenuti hram sv. Velikomučenika Georgija (Velika pravoslavna crkva) iz 1761. godine, Kronić palatu (1906.), Sokolski dom iz 1926.
Ono što Sombor stvarno čini izuzetnim jesu bođoši zasađeni 1903. godine, donešeni iz doline Misisipija i danas ih ima u Somboru preko 18.000.
Posmatranje ptica, safari, ribolov i lov predstavljaju izuzetno značajan segment turističke ponude Sombora. Veliki kompleks ritskih šuma u priobalju Dunava predstavlja idealni teren za razvoj i opstanak velikog broja vrsta dlakave i pernate divljači. Rezervat kojim gazduje Šumsko gazdinstvo "Sombor" stanište je ritskog jelena i divlje svinje, srndaća i vidre. Od krupne divljači gaje i love se: jelen, divlja svinja, muflon, jelen lopatar i srna . Od sitne divljači lovi se zec, a od pernate fazan, prepelica i divlje patke. Šumsko gazdinstvo organizuje pojedinačni i grupni lov na divlje svinje i nudi niz pratećih usluga: obezbeđivanje pratioca u lovu, vožnju fijakerom po želji, smeštaj za pse.
Lovište "Kozara" nalazi se uz levu obalu Dunava, na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske. Bogato je jelenskom divljači, divljom svinjom i srnećom divljači. U ovom lovištu, odstreljen je kapitalni jelen, koji je 20 godina bio svetski prvak.
Specijalni rezervat prirode "Gornje Podunavlje" obiluje ribom i po brojnosti ribljih vrsta i po količini. Riblje vrste su karakteristične za nizijske vodene tokove. Pod zaštitom je šest vrsta riba, koje predstavljaju prirodne retkosti: gavčica, banatska krkuša, čikovac, balavac, veliki i mali vretenar. Od značaja su i vrste koje se izlovljavaju: šaran, štuka, smuđ, kečiga, deverika, babuška. Sportski ribolov dozvoljen je na svim vodama (Dunav, Dunavci, bare, kanali), osim u ribljim plodištima koja su vidno označena.
Čonopljansko jezero predstavlja pecaroški dragulj smešten petnaestak kilometara od Sombora, severoistočno od sela Čonoplja na putu za Pačir. Jezero površine 38 ha, okruženo je prelepim ambijentom Telečke visoravni. Idealno je za ljubitelje prirode, odmor, rekreaciju i sportski ribolov, jer obiluje slatkovodnim vrstama ribe: šaran, som, amur, smuđ. Duž obale postoji šetalište u dužini od 1,5 km, a u planu je izgradnja biciklističke staze oko jezera.
U selu Bački Monoštor nalazi se dom Eve Kovač sa kolekcijom lutaka domaće izrade. Lutke su visine jedan metar i obučene su u orginalnu narodnu nošnju.
U selu Telečka, 20 km od Sombora, u kući vlasnika Ištvana Kovača, turisti mogu da posete Muzej duvana.
Turističke informacije i smeštaj:
Turistička organizacija opštine Sombor
Trg Cara Lazar 1, 25000 Sombor
/faks: 025/ 434 350
mailto:info@somborvaros.org
http://www.somborvaros.org