Poslovni forum će okupiti privrednike i stručnjake iz ove oblasti u Srbiji i regionu. Kroz panel diskusije i studije slučaja prisutni će imati priliku da čuju na kakve sve izazove nailaze porodične firme u Srbiji, kako se snalazi druga generacija porodičnih firmi, govoriće se i o odnosu porodice i porodične firme, kao i o ženama u porodičnom biznisu.
Prezentaciju istraživanja "Porodične firme u Srbiji 2018" održaće Dragan Močević, Centar za edukaciju “Pro Educa”, sa kojim smo razgovarali u susret konferenciji:
I ove godine predstavićete nam istraživanje o porodičnim firmama u Srbiji. Šta je ono što se najviše menja iz godine u godinu u vašim istraživanjima?
- Rezultati istraživanja su prilično postojani, i ukazuju na sazrijevanje razumijevanja da je neophodno aktivno raditi na promjenama koje su u porodičnim firmama drugačije, i teže. Taj proces sazrijevanja teče sporo, ali je vidljiv.
Mnogo je upitnika nad izazovima porodičnih firmi u najvećim svjetskim ekonomijama, a kamoli kod nas u regionu. Kad vidite jednu proizvodnu halu u koju je uloženo 10 miliona eura u Njemačkoj ili Austriji, gledate posao koji je živ, i koji u svakom momentu stoji na stabilnom ekonomskom sistemu, može biti prodat ili reanimiran na više načina. Kod nas, preduzetnici su i dalje robovi svojih poslova, investicija, kredita i obaveza. Vrlo je neizvjesno da li bi domaći biznisi mogli biti prodati, a o uslovima poslovanja ili kreditnim uslovima ne možemo ni govoriti. Pamtimo još svježu priču o različitim kamatnim stopama za firme iz iste branše u regionu, ali svako od nas ima u glavi po jedan primjer velikog biznisa koji je nestao “preko noći”.
Veliki biznis, velika firma u Srbiji nije firma od više od 250 uposlenih. Za ove uslove, veliki biznis je proizvodna firma sa više od 120 ili 130 uposlenih ili firma koja se bavi uslugama i radi na obimu od 50 i više uposlenika.
Preduzetništvo se svuda definiše i kao rizik, ali na našim prostorima, preduzetništvo je kontinuirani rizik. Ne rizikujete samo onda kada stvarate firmu ili gradite osnovne resurse, nego svaki puta kada kupujete bilo kakvu novu mašinu. Okruženje nemilosrdno, a u porodičnim firmama, unutrašnji izazovi takođe žestoki. U svemu tome, preporuka je: razmjenjivati iskustva i vještine, razgovarati sa ljudima koji imaju slične probleme i proaktivno čuvati to što smo izgradili. A kada su u pitanju konkretni rezultati istraživanja, bit će predstavljeni 14. marta u Beogradu.
Šta je generalno potrebno promeniti u upravljanju porodičnim firmama?
- Svaka firma ima svoje specifičnosti, ali niz je problema i izazova koji su zajednički i o kojima je vrlo vrijedno razgovarati na mjestima poput poslovnih foruma. Sve porodične firme se suočavaju sa transferom generacija i angažovanjem spoljnih menadžera, ali ovo je u suštini izazov samog funkcionisanja biznisa. Prije 10 godina ste započeli saradnju sa nekim ko je tad imao 28, i taj čovjek sa 38 više nije ni ista osoba ni isti profesionalac. Šta raditi?. Potrebno je raditi na percepciji vlasnika o budućnosti , ali i eksternim menadžerima. Ne govorimo o ad-hoc rješenjima i „gotovim“ menadžerima koji će čudom riješiti sve naše probleme. Govorim o orijentaciji u tom pravcu i svijesti da firma ne može zauvijek biti preduzetnički poduhvat iz garaže ili iz dnevne sobe, u kojem mi kao vlasnici sve odluke donosimo nezavisno od cijelog svijeta. Odgovor na pitanje kvaliteta i lojalnosti uposlenika je i u samom odnosu prema ljudskim resursima, i spremnošću da se još ozbiljnije radi na tom planu. Poslovni odnos nije: poklon i zahvalnost, poslovni odnos je sposobnost stvaranja i čuvanja uzajamnog interesa i zadovoljstva.
Podaci iz našeg istraživanja pokazuju da svaki peti vlasnik porodične firme u naredne 3 godine planira ići u penziju, te da je čak tri četvrtine njih potpuno sigurno da će se sledeća generacija u porodici uključiti u biznis, i tu dolazimo do ključnog problema – koliko je situacija zaista takva, odnosno koliko su oni ovo pitanje riješili pravno, bilo kroz testament, što je jako rijetko, bilo kroz druge oblike pisanih akata. Ovo je zgodna prilika i da spomenem podatak da napisan testament ima sve 3,1% vlasnika porodičnih firmi, dok 44,3% njih planira to da učini, odnosno nema testament. I da ima testament, da li je neko ko trenutno radi u firmi zaista spreman preuzeti i nastaviti posao? Polovina njih tvrdi da i neće napisati testament.
Niko ne voli priče o odlascima i testamentima, ali mi govorimo o zdravlju organizacija, i o budućnosti organizacija, u kojima trenutni vlasnici svakako mogu i moraju imati svoje mjesto. Razvoj, to je najčešći pravac djelovanja za koji se vlasnici opredjeljuju nakon izlaska iz operativnog posla. Niko firmu ne poznaje bolje od njih, 20-ak godina iskustva na tržištu na kojem posluju nema niko drugi. To je jedna opcija. Izbor vlasnika može biti i predsjedavanje Upravom ili vanjska prodajna ili menadžerska pozicija. Ali potpuna operativa, do penzije ili smrti, to definitivno nije put koji vodi prema dugoročnom prosperitetu firme.
Utisak je da se poslednjih godina mnogo pažnje posvećuje porodičnim biznisima kroz različite festivale, bazare, okupljanja. Kako vidite tu delatnost i da li ta razmena iskustava može da pomogne i samim menadžerima da bolje upravljaju svojim firmama?
- Razmjena iskustava svakako može i jeste veoma važna, no ipak puko okupljanje i razmjena informacija bez da se radi na identifikaciji problema i ključnim rješenjima za prepreke na koje se nailazi u poslovanju, teško da može pokrenuti pozitivne promjene. Upravo to je razlog zašto Pro Educa insistira na konceptu Foruma, odnosno istraživanjima, predavanjima i panel diskusijama. Najbolji način da se određeni problem riješi jeste da se on najprije identifikuje, te da se potraže rješenja koja su patentirana i provjerena u određenom biznisu. Zaista vjerujem da su pozitivna iskustva i prakse, ali i teorijska znanja koje donosimo sa svakim novim Forumom dragocjena i primjenjiva, naravno, ukoliko su vlasnici i menadžeri porodičnih firmi spremni da rade na poboljšanju rezulata poslovanja i otvoreni za promjene, koje su neminovne na svakom polju rada i razvoja.
Program konferencije i način prijave potražite na linku www.color.rs/porodicnefirme2018.