UMESTO JUTARNJE HIGIJENE: Čak 85 odsto Srba čim otvori oči proverava društvene mreže

Šta prvo uradite kad otvorite oči? Iako bi većina pomislila na jutarnju higijenu ili kuvanje kafe, istraživanje o stanju društvenih medija u Srbiji, koje šestu godinu zaredom sprovodi agencija „Pioniri” u saradnji s istraživačkom agencijom „Smart plus risrč”, pokazuje da gotovo 85 odsto naših sugrađana prvo pogleda u mobilni telefon. Preciznije rečeno, proverava svoje naloge na socijalnim mrežama i analizira šta su njihovi prijatelji radili dok su oni bili u carstvu snova. Naviku da tako počne dan najčešće imaju pripadnici tzv. zet generacije, uzrasta od 18 do 24 godine, a jedina grupa korisnika koja njoj delimično odoleva jesu stariji od 55 godina. Istraživanje koje je rađeno na uzorku od 1.000 ispitanika tokom marta i aprila ove godine, pokazuje da je „Fejsbuk” i dalje najpopularnija socijalna mreža u Srbiji, koju koristi 89 odsto naših sugrađana, sledi „Instagram”, na kome nalog ima dve trećine onlajn korisnika, a na trećem mestu nalazi se „Tiktok”, koji i dalje ostvaruje najveći godišnji rast u pogledu broja korisnika – u ovom trenutku četvrtina onlajn populacije Srbije ima otvoren nalog na ovoj mreži.

Iako subjektivni osećaj govori da smo neprekidno prisutni na društvenim mrežama, najveći broj ispitanika kaže da na „Fejsbuku”, „Instagramu” i „Tiktoku” posveti pola sata dnevno. Zanimljivost izvedena iz ovog istraživanja glasi da mladi uzrasta od 18 do 24 godine, značajno češće nego ostali ispitanici, ne koriste „Fejsbuk” svakog dana. Međutim, četvrtina ispitanika ipak priznaje da dnevno provede sat vremena na omiljenim socijalnim mrežama. „Vajber” i SMS se i dalje najčešće koriste za razmenu poruka i dopisivanje, ali detaljnija analiza rezultata po uzrasnim grupama otkriva da se ovih „tradicionalnih” vidova dopisivanja drže stariji korisnici, dok njihova upotreba kod mlađih opada, i to u korist komunikacije na „Instagramu”, „Vocapu”, „Telegramu” i „Diskordu”.

Očekivano, dominantan broj naših sugrađana internetu pristupa na mobilnim telefonima, a najčešći razlog korišćenja socijalnih mreža je povezivanje s prijateljima. Za razmenu poruka i dopisivanje društvene mreže koristi 64 odsto ispitanika, za zabavu i „ubijanje” dosade 63 odsto njih, polovini korisnika mreže služe za informisanje o aktuelnim društvenim temama, dok za pronalaženje ljudi, kompanija i brendova mreže koristi 39 odsto ispitanih korisnika.

Ispitujući popularnost potkasta, istraživači su došli do zaključka da se internet publika bukvalno podelila – polovina njih prati emisije, odnosno programe koji su dostupni u digitalnom formatu, a drugu polovinu potkasti uopšte ne zanimaju. I oni koji ih prate, to najčešće rade povremeno, a broj redovnih slušalaca i gledalaca potkasta za sada je pet odsto. Domaći potkasti su popularniji u odnosu na strane, osim kod publike mlađe od 25 godina, koja prednost daje inostranim sadržaja.

Kada su u pitanju video-oglasi koji se prikazuju na internetu, većina korisnika kaže da neće preskočiti reklamu ukoliko je zanimljiva i relevantna. Najviše interesovanja za reklame imaju korisnici od 18 do 24 godine, a manje „strpljenja” ima najstarija i najmlađa uzrasna grupa. U odnosu na prethodne godine, raste broj internet korisnika koji veruju reklamama. Najveće nepoverenje vlada kod korisnika starijih od 55 godina, odnosno kod muškaraca u odnosu na žene. Ipak, važnost komunikacije brendova na društvenim mrežama, u kontekstu kupovnog ponašanja, značajno je porasla u odnosu na ranije godine.

Oreol najpopularnijih influensera na društvenim mrežama i dalje nose kontroverzni jutjuber Baka Prase i Instagram zvezda Zorana Jovanović, ali kada se analiziraju odgovori korisnika šest uzrasnih grupa, dolaze do izražaja velike međugeneracijske razlike – idoli mlade generacije često su potpuno nezanimljivi onima koji su samo nekoliko godina stariji od njih. Ipak, iz godine u godinu opada procenat ljudi koji veruju influenserima i proizvodima koje oni reklamiraju.

Izvor: Politika.rs
Foto: Ilustracija/Freepik.com

društvene mrežejutrarnja higijenaprofil na druuštvenoj mreži