ZAVRŠEN POPIS STANOVNIŠTVA NA TERENU: Nepopisani građani mogu da se jave telefonom do 17. novembra

Terenski popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Srbiji završen je sinoć u 20 časova, a građanima koji se nisu popisali ostavljena je mogućnost da se najkasnije do 17. novembra jave radi dogovora o telefonskom popisivanju. Kako ističu predstavnici Republičkog zavoda za statistiku, od danas do 17. novembra građanima će biti na raspolaganju i dodatni brojevi telefona dežurnih popisivača, po opštinama i gradovima, a njihov spisak biće dostupan na sajtu ove ustanove. Info centar zavoda nastavlja sa svakodnevnim radom, a sve informacije o produženom popisu građani mogu dobiti preko telefona 0800 444 005. U Republičkom zavodu za statistiku nisu saopštili podatak koliko je građana popisano od 1. oktobra do 7. novembra.

Podsećanja radi, iako je popis stanovništva trebalo da bude završen 31. oktobra, on je ipak produžen do 7. novembra u Beogradu, Užicu, Valjevu, Smederevu, Pančevu, Šapcu, Novom Sadu, Subotici i Novom Pazaru, zbog nedovoljnog broja popisanih osoba. Podsećanja radi, do poslednjeg dana oktobra evidentirano je oko 6.300.000 stanovnika, preko 2.400.000 domaćinstava i oko 3.400.000 stanova.

Za popis u prestonici u proteklih nedelju dana angažovano je oko 300 popisivača iz unutrašnjosti Srbije, koji su bili smešteni u jednom beogradskom hotelu, kako bi pomogli kolegama u Beogradu, u kome je bio i najmanji broj popisanih građana. Osim toga, u prvoj nedelji novembra organizovano je telefonsko dežurstvo u Republičkom zavodu za statistiku i u svim jedinicama lokalne samouprave, kako bi građani koji iz bilo kog razloga nisu popisani mogli da se jave dežurnom popisivaču.

Iako u Republičkom zavodu za statistiku kažu da nisu saopštavali nikakve brojke, ni procene o broju popisanog stanovništva, lokalni mediji već su javili o smanjenju broja stanovnika u određenim regionima Srbije – prema njihovim navodima, region južne Srbije je u proteklih jedanaest godina ostao bez 40.000 žitelja, a najveći demografski pad beleži Leskovac, koji je izgubio više od 18.000 ljudi, Vranje, koje se "smanjilo" za oko 10.000 ljudi, Pirot, koji je ostao bez 8.000 stanovnika, Prokuplje, koje je između dva popisa izgubilo oko 7.000 ljudi i Svrljig, koji je izgubio 3.349 ljudi.

Preliminarni rezultati popisa opravdavaju strah demografa da je Srbija između dva popisa izgubila više od 500.000 ljudi. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da je naša zemlja, samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja (većeg broja umrlih u odnosu na rođene), izgubila oko pola miliona ljudi u periodu od 2011. do 2022. godine. Ovoj brojci treba pridružiti i one koje su napustili zemlju između dva popisa – procene govore da se između 100.000 i 200.000 ljudi iselilo iz Srbije.

U nacionalnom statističkom zavodu navode da su vesti o bračnom statusu naših sugrađana, koje su se pojavile na društvenim mrežama, i u kojima se govori da u Srbiji živi čak miliona neženja i oko 700.000 neudatih žena – samo spekulacije. Oni objašnjavaju da se prvi detaljniji podaci o stanovništvu mogu očekivati tek na proleće sledeće godine.

Izvor: Politika.rs
Foto: Ilustracija/Freepik.com

popispopis 2022popis stanovništvapopis stanovništva u srbiji