Nekada su žene ispod 30 godina retko oboljevale od raka dojke, međutim poslednjih godina ima sve više obolelih.
Ako se otkrije na vreme, rak dojke je izlečiv u 90 odsto slučajeva, međutim zabeležena je velika stopa mortaliteta zbog toga što bolest nije otkrivena na vreme a najčešći uzrok zbog kojeg je bolest otkrivena u poodmakloj fazi je soptvena neodgovornost prema zdravlju.
Mamografija je trenutno najefikasniji metod za rano postavljanje dijagnoze raka dojke i preporučuje se svake 2 godine kod žena starijih od 50 godina, a kod žena koje su u porodici imale bolest preporučuje se češće. Do četrdesete godine, svaka žena bar jednom treba da ode na mamografiju, mada se preporučuje da se od 35-te godine jednom godišnje odlazi na pregled.
Iako se ženama sve češće preporučuje samopregled kojim žena može da otkrije promene na dojci, čemu pribegava sve više žena pa tek sa otkrivenim promenama odlaze kod lekara, on nije dovoljan, povremeno se mora otići na pregled.
Najčešće promene koje mogu ukazivati na rak dojke su:
- čvorić na dojci ili ispod pazuha
- otok na dojci
- iritacija kože dojke
- crvenilo kože oko bradavice
- bol u bradavicama, iscedak iz bradavice
- svaka promena oblika ili veličine dojke
- bol u bilo kojoj oblasti dojke
Iako postoji mnogo faktora rizika koji povećavaju mogućnost da žena oboli od raka dojke, još nije sa sigurnošću utvrđeno šta dovodi do toga da ćelije postanu kancerogene, pretpostavlja se da veliku ulogu u nastajanju tumora imaju hormoni.
Verovatnoća da žena oboli od raka dojke povećava se sa godinama. Kod žena koje nemaju decu postoji veći rizik od oboljevanja. Nažalost, iako je fertilna granica pomerena, žene koje su svoje prvo dete rodile posle tridesete godine takože spadaju u grupu žena kod kojih je rizik od oboljevanja veći.
Neke studije su pokazale da dojenje smanjuje rizik od ove bolesti, isto kao i veći broj trudnoća, kao i da ga višegodišnja upotreba oralnih sredstava za kontracepciju povećava. Pušenje, fizička neaktivnost i ishrana takođe povećavaju rizik od oboljevanja.