Naučnici su zabrinuti jer, smatraju, ovakav razvoj događaja vodi prema globalnoj klimatskoj katastrofi. Uticaj sve bržeg topljenja leda na život na Zemlji vidljiv je kroz sve veća sušna letnja razdoblja koja se smenjuju s olujama razorne snage i sve ekstremnije zimske uslove.
Stručnjaci kažu kako otapanje leda ne teče proporcionalno već se povećava obrnuto proporcionalno količini leda - baš kao što se i kockica leda kad je ubacite u čašu vode prvo topi sporije, a onda sve brže i brže što se njen volumen smanjuje.
Dr. Sebastian Gerland, također jedan od znanstvenika iz Norveškog polarnog instituta (NPI), pojasnio je princip ubrzanja topljenja leda: "Bela površina koja reflektuje sunčeve zrake sve je manja, a tamna morska koja ih apsorbuje je sve veća. S većom apsorpcijom more postaje sve toplije, što uzrokuje sve brže topljenje leda".
Prema nekim procenama Arktik bi bez leda mogao ostati do 2080. godine, a naučnici strahuju da bi, s obzirom na njegovo sve brže topljenje, taj trenutak mogao stići i mnogo, mnogo ranije.