Pajk je na konferenciji o revitalizaciji ruralnih zajednica u Područjima od posebnog
državnog staranja, održanoj u Zagrebu, rekao da se za povratak izjašnjava "manji broj od oko 57.000 Srba iz Hrvatske koji su još u statusu izbeglice".
Napomenuvši da po regionalnom sporazumu četiri zemlje, koji se sprovodi od 2012. do 2016, treba rešiti slučajeve 8.500 povratničkih porodica u Hrvatsku, Pajk je dodao da stanovanje ne znači i održivi povratak.
Henrik Ofštad, ambasador Norveške koja je ove godine donirala značajna sredstva u program, izjavio je da projekti koji nisu skupi i podstiču napore na lokalnom nivou daju "zapanjujuće rezultate".
"Zagreb je glavni grad Hrvatske u kome se donose odluke, ali je on udaljen od ruralnih
područja povratka, zbog čega se iz zagrebačke perspektive ne može steći realna slika stanja", rekao je on, ukazujući na konkretne primere teškoća s kojima se suočavaju povratnici.
"Dugotrajno je i skupo uknjižiti se u vlasništvo nekretnine, javne službe još nisu dovoljno na pomoći povratnicima, a kako fali informacija, ne zna se kakve su potrebe povratnika i lokanih sredina", rekao je Ofštad.
Predsednica udruženja Mi iz Splita, Nives Ivelja, podsetila je na brojne aktivnosti od 1994. u šta su bile uključene i ambasade Holandije, Belgije i Norveške, kao i UN, UNHCR , UNDP i brojne međunarodne nevladine organizacije.
"U 40 lokalnih zajednica sproveli smo 55 projekata vrednih od 11.000 do 30.000 evra, kao i brojne kurseve edukacije i seminare", rekla je ona.
Po rečima Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, mora postojatimeđuzavisnost između razvoja i povratka. "Zagovornici ravnomernog razvoja regiona u Hrvatskoj su pre svega predstavnici Srba u Hrvatskoj", rekao je on ističući da zbog povratnika brojne lokalne sredine dobijaju sredstva.
"Oko šest odsto povratnika živi pretežno od pomoći porodice koja je van tog područja, a oko polovine je penzionera, pa po gruboj računici po toj osnovi lokalne sredine imaju 55 miliona evra koje ne bi imale da nije bilo povratka", rekao je Bagić.
On je dodao da je kroz razvojne programe na Područja od posebnog državnog staranja, kroz sredstva agencija UN, USAID-a, drugih organizacija i vlade Hrvatske, uloženo minimalno 200 miliona evra.
Predstavnici lokalnih sredina i nevladinih organizacija koje deluju u njima govorili su o teškoćama i postignutim uspesima, bilo kroz društvene, bilo kroz ekonomske aktivnosti. Skupu su prisustvovali brojni nevladini aktivisti, predstavnici lokalne i manjinske samouprave, kao i ambasadori i diplomate, među njima i ambasador Srbije Stanimir Vukićević.
Nives Ivelja je u izjavi za Tanjug program ocenila uspešnim. "Za nas su povratak i revitalizacija povratničkih krajeva vrlo važni i zato je važno da se pronađe energije, i u zajednici i kod povratnika, što nije lako", dodala je ona.
Ona smatra da je za međunacionalne odnose za sada teško reći da su sasvim u redu, ali da nema ekscesnih situacija. "Toga može ponekad biti na individualnom nivou, ali ne među organizacijama. Ljudi su spremni za saradnju, ali to je proces koji zahteva trud svih nas", rekla je Ivelja.