"Lepota aktivnosti na društvenim mrežama kao alata za psihološke dijagnoze leži u tome što uklanja neke probleme vezane za pacijente - prenošenje stanja, mišljenja i stavova o samima sebi", izjavila je jedna od istraživačica, studentkinja na doktoratu iz psihologije na Univerzitetu u Misuriju, Elizabeta Martin. "Na primer, upitnici su najčešće zavisni od sećanja osobe, koje može, ali i ne mora biti tačno", dodala je.
Društvena interakcija, paranoja i "čudna uverenja"
Njen je tim istraživanje sproveo na 200 studenata od kojih je traženo da ispune upitnike kako bi procenili raspon njihove ekstrovertnosti, paranoje, uživanja u društvenim interakcijama, i čudnih uverenja (na primer, upitani su slažu li se s tvrdnjom: "Neki me ljudi mogu naterati da ih postanem svestan samim time što misle na mene").
Nakon toga zatraženi su da se uloguju na Facebook, a rečeno im je da će imati opciju da zacrne delove svojih profila pre nego što će oni biti odštampani kako bi ih istraživači mogli proučiti: "Tražeći da budu aktivni na Facebooku, mogli smo videti kako se prirodno izražavaju. Čak su i delovi aktivnosti koje su odlučili da sakriju pružili informacije o njihovom mentalnom stanju", objasnila je Martin, prenosi CBS.
Istraživanje je otkrilo da su oni koji su više toga odlučili sakriti redovno imali i više pozitivnih odgovora na "čudna uverenja", a pokazivali su i viši nivo paranoje. Osim toga, zaključeno je da učesnici koji ne pronalaze užitak u društvenim interakcijama redovno imaju i manje prijatelja na Facebooku, dele manje fotografija i manje komuniciraju i s ljudima online.
Pomoć u dijagnostici i strategijama za intervencije
"Ipak, valjalo bi naglasiti da su oni s većom paranojom delili otprilike jednaku količinu ličnih informacija preko Facebooka kao i oni s manjom", stoji u istraživanju, a taj podatak upućuje na činjenicu da su i oni paranoični opušteniji u online interakciji.
Na kraju, istraživači su zaključili da bi informacije prikupljene na društvenim mrežama potencijalno mogle biti uključene u dijagnostikovanje ili osmišljavanje strategija za intervencije kod ljudi s mentalnim problemima.