Srbija bi uskoro trebalo da dobije evidenciju onih koji su ugrozili polnu slobodu maloletnika i dece. To, pored ostalog, predviđa Marijin zakon.
Jedna od dilema pri donošenju zakona bila je ko će imati uvid u podatke i da li to može da onemogući resocijalizaciju prestupnika.
Na jednom mestu naći će se imena silovatelja maloletnika, onih koji su počinili obljubu nad nemoćnim osobama i decom i onih koji se bave dečijom prostitucijom i pronografijom.
Kada se jednom unese ime, prezime, DNK profil i drugi lični podaci pedofila, u toj evidenciji ostaju trajno.
Danilo Nikolić, državni sekretar u Ministarstvu pravde, kaže da će kada se uspostavi evidencija pedofila, biti dostupna organima koji imaju to pravo po zakonu u cilju vođenja krivičnog postupka, a to su tužilaštvo, sudovi i policija.
"Tu su, naravno i svi oni organi koji su u funkciji da angažuju ili zaposle neko lice da radi sa maloletnicima ili sa decom", kaže Nikolić.
MERE NAKON ODSLUŽENJA KAZNE
Zakonom su predviđene i posebne mere koje traju i do 20 godina posle odslužene kazne. Osim obaveze da se redovno javljaju nadležnim organima, idu na savetovanje, prijavljuju promene prebivališta, zabranjen im je rad na javnim funkcijama i u ustanovama koje rade sa maloletnicima, kao i prilazak mestima na kojima se deca okupljaju.
"Ne bi to moglo da se smatra nekom vrstom stigmatizacije ili žigosanjem, kako je to bilo u nekoj prošlosti, kada su to činile društvene zajednice koje su bile manjeg karaktera, jer ovde to u suštini nije ni potrebno", kaže Milan Kostić, forenzičar psiholog.
Pred istim zadatkom je Hrvatska. Zakon će uskoro biti donet, ali i tamo je dilema ko treba da ima uvid u podatke.
"Kada je neko osuđen, tada kazna koja je njemu izrečena, ima i onaj deo resocijalizacije, jer mi te ljude želimo vratiti u sistem. Onda vam se ta dva interesa preklapaju, jedan je resocijalizacija, a drugi, opet, nekakva prevencija od ponovnog počinjenja takvih dela. I tu je potrebno pronaći nekakvu sredinu", kaže Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravde Hrvatske.
Istu dilemu, pre gotovo tri godine, imala je Slovenija. Tamo su odlučili da pristup podacima o pedofilima imaju samo neke institucije koje se bave decom, poput škola i vrtića.
"Štite se oni koji su potencijalne žrtve, najčešće su to deca, nemoćni ljudi, tako da je to sigurno dobro rešenje, ali je osteljivo, jer sa druge strane, to donosi neke dodatne sankcije, pored one koje odredi sud pedofilu, a ta sankcija se odnosi na to da on nema mogućnosti da se zaposli u nekoj institiuciji", kaže Aleš Zalar, bivši ministar pravosuđa Slovenije.
Ipak, u katalogu u Sloveniji i posle gotovo tri godine od kada je napravljen, nema nijednog imena, jer se evidentiraju samo pedofili sa pravosnažnim presudama, donetim posle usvajanja zakona.
(Izvor: RTS)