Privrednici savetuju: Oporezujte Crkvu, estradu i advokate

- Nijedna od mera koje je predložio ministar finansija neće uticati na povećanje zaposlenosti niti smanjenje sive ekonomije - ocenio je za „Alo!“ Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije. On podseća da privrednici odavno zahtevaju od finansijskih vlasti uvođenje progresivnog oporezivanja i smanjenje poreza na rad, pa makar i samo u niskoprofitnim granama, kao i sprovođenje mera za smanjenje sive ekonomije, ali i limitiranje iznosa naknada lokalnih samouprava prema privrednicima.

MINISTARSTVO BEZ ODGOVORA
Iz Ministarstva finansija do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovor da li će osmisliti novi paket mera za pomoć privredi u skladu sa zahtevima i preporukama privrednika.

- Krstićeve mere su usmerene na štednju u javnom sektoru i to jeste dobro za našu prezaduženu ekonomiju, ali ne i dovoljno za pokretanje privrede. To se ne može desiti bez poreske reforme u smislu povećanja broja poreskih obveznika i smanjenja poreskih stopa, što bi istovremeno obezbedilo punjenje budžeta i smanjenje sive ekonomije - istakao je Rajić. On smatra da bi Ministarstvo finansija trebalo da popiše imovinu i izvore prihoda svih građana i da u skladu sa tim napravi poreski sistem koji bi pravedno zahvatao od svih koji zarađuju, umesto da kao sada izrabljuje samo one koji legalno posluju.

- U sportu, recimo, niko ne plaća poreze i doprinose, oko 300.000 preduzetnika iz poljoprivredne proizvodnje je u sivoj zoni, kao i dobar deo tekstilne industrije. Cela industrija onlajn igara na sreću je van poreskog sistema, kao i Crkva, advokati i lekari - naveo je Rajić, koji najavljuje da će privrednici nastaviti da od ministarstva zahtevaju donošenje zasebnog paketa mera za spas privrede.

Mere koje traži privreda:
- smanjenje poreza na rad ili progresivno oporezivanje zarada - povećanje broja poreskih obveznika i smanjenje poreskih stopa - uvođenje elektronske poreske uprave - limitiranje naknada lokalnih samouprava - smanjenje sive ekonomije

Ekonomski analitičar Mahmud Bušatlija smatra da bismo pravu korist imali tek sa smanjenjem izdvajanja i za ostale socijalne doprinose.

- Da bi izdvajanja za zdravstvo, penziono i socijalno osiguranje bila manja, neophodno je najpre sprovesti reformu javnog sektora, odnosno kapitalizovati državnu i imovinu javih preduzeća na način da se od eksploatisanja te imovine mogu dotirati penzioni i zdravstveni fond - ocenio je Bušatlija za „Alo!“. On takođe smatra da je u domenu finansija neophodna reforma u pogledu prelaska sa dominantnog oporezivanja rada na veće oporezivanje imovine i kapitala.

Izvor: Alo

lazar krstićporezprivreda