Podaci Udruženja banaka Srbije pokazuju da smo za godinu dana ispisali više od 8,5 miliona čekova utrošivši tako čak 38,5 milijardi dinara. Ovi podaci ne razlikuju se mnogo u odnosu na prošlu godinu, dok je, u poređenju sa 2011. primetan pad prometa za oko milijardu dinara, ali i broja ispisanih čekova, za nepunih pola miliona komada.
Limit po jednom čeku je 5.000 dinara, i po svemu sudeći, neće se skoro menjati. Da bi se to dogodilo, potrebno je da su za to zainteresovane same banke koje čekove i izdaju. Zasada, kako saznajemo, nijedna nema to u planu, pogotovo što ček smatraju zastarelim instrumentom plaćanja, istovremeno pokušavajući da što više „proguraju“ korišćenje platnih kartica.
Teška ekonomska situacija i besparica prosto prisiljava banke da i dalje klijentima izdaju čekove, a trgovce da potrošače i dalje kreditiraju nudeći im robu na 12 mesečnih rata i čak 365 dana odloženog plaćanja za nabavku hrane.
Podaci iz velikih trgovinskih lanaca govore da je prodaja na odloženo u ukupnom prometu već dostigla 20 odsto. Svaki peti račun mušterije plaćaju odloženo, što pokazuje da se „poček“ vratio u trgovine na velika vrata.
Trgovci u dogovoru sa dobavljačima sve češće odobravaju plaćanje čekovima na odloženo i tako, najčešće bez kamate, kreditiraju kupce. Na poček sada, tako, pored hrane i pića, može da se pazari i garderoba, obuća, nameštaj i bela tehnika...
"Bez obzira na iznos računa, kupci u „Merkatoru“ i „Rodi“ imaju mogućnost odloženog plaćanja čekovima do 210 dana za sve artikle, odnosno čak do 360 dana odloženog plaćanja prilikom kupovine proizvoda tehnike, tekstila i galanterije za iznose računa preko 6.000 dinara", rečeno je „Novostima“ u ovoj kući.
Kupci u Srbiji ne odriču se odloženog plaćanja, mada je za trgovce gotovina mnogo prihvatljivija nego kreditne kartice. U situaciji kada prosečna plata već godinama kaska za potrošačkom korpom, jasno je zbog čega srpski izum, ček na poček, i dalje ne gubi na popularnosti.
Izvor: Novosti/ foto: Morgufile/mensatic