Potrošačima nije jasno kako je to moguće, a trgovci ističu da cena zavisi od troškova poslovanja.
Zbog niskog standarda i slabe kupovne moći, trgovci sve pažljivije određuju cene. To je osetljiv posao, jer je ekonomska kriza donela i pad prometa. Ipak, najveći gradovi uglavnom su i najskuplji.
U trgovinama u zemlji svinjetina je u aprilu bila najskuplja u Leskovcu, više od 480 dinara, a najjeftinija u Sremskoj Mitrovici 75 dinara manje. Novosađani su za 92 dinara pili najskuplje mleko, Leskovčani najjeftinije i plaćali su ga za trećinu manje. Najskuplje ulje bilo je u Nišu, a najjeftinije u Pančevu sa razlikom od 14 dinara. Novosađani su prašak za veš plaćali 190 dinara a Leskovčani 44 dinara manje.
"Prema poslednjim podacima u martu 2013. godine za prosečnu potrošačku korpu bilo je neophodno izdvojiti jednu i po zaradu.To je za nekih 10 procentnih poena više nego u prethodnoj godini", objašnjava direktor Republičkog zavoda za statistiku Dragan Vukmirović.
Stručnjaci objašnjavaju da zarade i cene u maloprodaji nisu jedini i najvažniji faktor u merenju životnog standarda. Važno učešće imaju i troškovi života. U većim gradovima, i oni su veći.
Ekomomista Goran Nikolić kaže da se veliki trgovinski lanci uglavnom odlučuju da ulažu u velike gradove gde računaju da će imati najveći promet budući da u njima imaju najviše platežno sposobnih ljudi.
"Interesantno da u Srbiji koja je relativno malo tržište trgovci formiraju cene u skladu sa potrebama i ukusima potrošača koji čak mogu biti i regionalno posmatrano različiti", kaže Nikolić.
U potrošačkim organizacijama smatraju da će jedino nova konkurencija u trgovini povećati izbor, oboriti cene i smanjiti regionalne razlike.
Izvor: B92, RTS