Hrvati traže da im Crna Gora vrati brod Jadran

Splitski dnevnik "Slobodna Dalmacija" objavio je osvrt na "Jadran" i njegovu sudbinu, podvlačeći tezu da je taj jedrenjak JRM "1990. otela iz njegove matične luke Split" i da od 2006. pripada Mornarici Vojske Crne Gore.

"Premda nikad u istoriji nisu izgradili doslovni nijedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci, za razliku od Hrvata, znaju da se diče pomorskom istorijom i slavnim brodovima. Makar ta istorija i brodovi 'nisu' baš njihovi", piše "Slobodna Dalmacija" i podseća da je Crna Gora izlaz na more dobila tek 1878. na Berlinskom kongresu.

List koji donosi izjave tri bivša komandanta starog jedrenjaka koji su njime zapovedali u nekadašnjoj JRM - penzionisanih kapetana bojnog broda Stipa Lakoša, Anđelka Medića i Stjepana Bernardića, navodi da hrvatski "predsednik (Ivo) Josipović, takođe Dalmatinac, ima visok ugled u Evropi i regionu, ali da bez njegovog angažmana od povratka broda neće biti ništa".

"To je pitanje koje se samo na najvišim državničkim nivoima može rešiti", uveren je Medić, dok Bernardić, koji je 1991. iz JRM prešao u Hrvatsku ratnu mornaricu, naglašava da se "Jadran" u 80 godina svoje istorije nikada nije nasukao, "osim kada su pre dve godine uspeli da ga nasukaju Crnogorci".

Kako je preneo podgorički dnevnik "Vijesti", Bernardić je hrvatskom listu rekao da su "u Crnoj Gori brodovi samo umirali, a nikada se nisu gradili".

"Čini mi se da je najveći problem u našem Ministarstvu spoljnih poslova", rekao je Bernardić splitskom dnevniku.

Istorija broda

Jadran je trenažni jedrenjak koji je porinut 1931. u Hamburgu za potrebe jugoslovenske kraljevske ratne mornarice.

Stvaranjem prve jugoslovenske države 1918. godine pojavila se potreba za nabavkom školskog broda, ali je, zbog nedostatka novca, ugovor za njegovu gradnju sklopljen tek 4. septembra 1930. godine sa hamburškim brodogradilištem. Jedrenjak je dobio ime "Jadran", a u matičnu luku Tivat uplovio je 16. jula 1933.

Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji van Jadranskog mora, a posle samo pet, jer je glavni školski brod u to vreme bio čuveni "Galeb".

Mesto koje mu je neopravdano bilo oduzeto, "Jadran" je ponovo zauzeo 1997. godine, kada je krstario do Grčke.

Najzanimljivije i najduže putovanje "Jadrana" bilo je za Severnu Ameriku 1938. godine, do Njujorka i Bostona. Zanimljivo je da je posada tom prilikom posetila našeg čuvenog naučnika Nikolu Teslu i poklonila mu gravuru broda. Tokom Drugog svetskog rata "Jadran" je koristila italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod, ali pod imenom "Marko Polo".

(Izvor: Tanjug, Novi magazin)