I NIS bi da traži naftu na Jadranu
Kako je za ovaj list izjavila je savetnica u Ministarstu ekonomije u Podgorici Draženka Bećirović, među zainteresovanim kompanijama je nekoliko velikih globalnih "igrača", ali i srpski NIS Gazpromnjeft, grčki Helenik i hrvatska INA.
Bećirovićeva je rekla da će rezultati tendera biti poznati u februaru naredne godine, kao i da su na listi od 24 kompanije i norveški Statiol Asa, američki Exxon Mobile, japanski Nippon Exploration, kao i italijanski ENI i Edison.
Saopštenje crnogorskog Ministarstva ekonomije o konkursu raspisanom za istraživanja nafte i gasa u jadranskom podmorju izazvala je, naime, dosta reakcija i u Hrvatskoj, pre svega zbog nerešene granice u bokokotorskom zalivu, piše splitski dnevnik.
Pitanje koje se postavlja je ko će, gde i kako istraživati ako morska granica dveju država nije definisana i u privremenom je režimu je već 10 godina - od 2003, kada je sporazum potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Hrvatske Tonino Picula.
Iako granica na Prevlaci po tom sporazumu već dugo funkcioniše, pojednostavljeno rečeno, tako da Hrvatska kontrolše kopno, a Crna Gora more, najavljeni tender je uzbudio "političke duhove" u Hrvatskoj.
Podseća se da su pre nekoliko dana predstavnici opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz Dubrovačko-neretvljanske županije Branko Bačić i Nikola Dobroslavić sazvali konferenciju za novinare da bi izrazili svoje neslaganje s istraživanjima nafte i gasa pre nego što se tačno ne precizira južna granica Hrvatske.
Nihov nastup u javnosti otvorio je potom mnoga pitanja među kojima je, kako se navodi, sumnja li se bogata nalazišta gasa i nafte nalaze tačno na granično nerešenom području koje je, kažu hadezeovci, veličine Korčule, ali i pitanje mogu li se nafta i gas eksploatisati zajedno, kako je to uobičajeno u svetu, pa ugovorno izbeći granični problem.
Profesor Igor Dekanić, jedan od od vodećih hrvatskih stručnjaka za naftu, na to je odgovorio da nije stručnjak za pitanja granice, ali svejedno, kaže, na vidi problem privremenog rešenja granica kad se, kako kaže, u svetu saradnja na istraživanju i eksploataciji energenata odvija i na mnogim granično nerešenim područjima, pa kompanije država koje se inače ne slažu oko crta razgraničenja zajedno troše desetke miliona dolara na istraživanju ili eksploataciji.
Dekanić smatra da će biti zanimljivo videti ko će se javiti na crnogorski tender.
"Ako među zainteresovanim kompanijama bude norveški Statoil, vodeća firma u istraživanju dubokog podmorja, biće to signal da teza o velikim rezervama nije za odbacivanje", naveo je on.
Bećirovićeva je "Slobodnoj Dalmaciji" dostavila kartu takozvanih blokova s nadmetanja na kojoj je vidljivo da područje Prevlake nije ucrtano.
Štaviše, kako se navodi, blokovi nisu ni blizu granične linije, što se tumači željom da se izbegnu granična pitanja. Istraživanja treba da budu sprovedena u podmorju na liniji udaljenoj dva do tri kilometra od obale, od krajnjeg juga, područja Ulcinja, negde do Budve, na desetak milja od ulaza u Boku kotorsku.
Prevlaka je za sada na čekanju, piše "Slobodna Dalmacija".