Radije primaju socijalnu pomoć nego što traže posao
Među korisnicima socijalne pomoći u Srbiji, prema nekim procenama, svaki drugi je radno sposoban. Ovaj vid pomoći, kako su rekli u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike, primaju 104.662 porodice, odnosno 264.350 osoba.
Među njima posao aktivno traži 44.686 osoba ili jedva svaki peti. Osnovica za isplaćivanje socijalne pomoći je 7.530 dinara. Nije zanemarljiv broj ni onih kojima i nije mnogo stalo da nađu posao, jer bi im zarade, naročito u mestima po unutrašnjosti, bile neznatno veće nego socijalna pomoć. Socijalno ugrožene porodice obično primaju i dečji dodatak, koji je 2.535 dinara (uvećan 3.295), pa računica pokazuje da skoro isto žive i oni koji rade i oni koji primaju državnu pomoć.
Ipak, u Ministarstvu rada ne veruju da postoje ove vrste zloupotreba.
"Iznos novčane socijalne pomoći nije toliki da bi radno sposobna osoba pribegavala ovom primanju umesto radnom angažovanju. Prema našim saznanjima korisnici nacionalne socijalne pomoći traže posao, ali ga danas, nažalost, nije lako naći", kažu u Ministarstvu.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da su korisnici novčane socijalne pomoći prepoznati kao jedna od kategorija teže zapošljivih lica i kao takvi imaju prioritet prilikom uključivanja u mere aktivne politike zapošljavanja. Tokom 2013. godine oko njih 2.300 bili su uključeni u te mere i to na sajmovima zapošljavanja 1.617 lica, u obuci za aktivno traženje posla 278 lica, u javnim radovima 185 lica, osnovnom funkcionalno obrazovanje odraslih 76 lica, a na obukama na zahtev poslodavca bilo je 22 lica.
Ipak, u Ministarstvu rada ne isključuju da zloupotreba ima, s obzirom na veliki broj podnetih zahteva za korišćenje usluga socijalne zaštite, a mali broj zaposlenih u prvostepenom organu i u cilju što efikasnijeg donošenja odluka po zahtevima.
"Najčešći slučaj je da podnosilac zahteva za novčanu socijalnu pomoć ne prijavi činjenicu zajedničkog domaćinstva sa nekim članom sa kojim živi", navode u Ministarstvu.
Takođe, dodaju, ima slučajeva da nepokretnosti nisu uknjižene na podnosioca prava na socijalnu pomoć ili nije izvršen prenos prava, pa je prvostepenom organu nemoguće da utvrdi da li neko ima imovinu zbog koje ne bi mogao da prima socijalnu pomoć.
Prvostepeni organi saglasno Zakonu o socijalnoj zaštiti u obavezi su da godišnje, u maju mesecu svake godine, izvrše preispitavanje priznatih prava na novčanu socijalnu pomoć u neograničenom trajanju. Može se vršiti i preispitivanje prava priznatih u ograničenom trajanju po saznanju ili dojavi da „postoje činjenice koje bi mogle uticati na to da neko ima pravo da prima socijalnu pomoć“.
Izvor: Novosti
Foto: Printskrin - Youtube