Možete li da zamislite Zemlju posle nuklearnog rata: Evo kako će planeta izgledati

Ružna sudbina Zemlje nakon nuklearnog rata prvi put je mapirana uz pomoć kompjuterskih modela.

Glad, smrtonosni mrazovi, globalni gubici ozona i do 50 posto, mrak i mnogo drugih pojava snašlo bi stanovnike planete nakon nuklearnog rata. Istraživači se nadaju da će njihova studija koja prikazuje posledice relativno "malog" nuklearnog rata poslužiti kao upozorenje da se takvo oružje nikad u budućnosti ne upotrebi.

Posledice su izložene u radu nazvanom "Višegodišnje globalno hlađene i gubitak ozona nakon regionalnog nuklearnog sukoba". U istraživanju su razmatrani ishodi "limitiranog, regionalnog nuklearnog rata između Indije i Pakistana u kojem svaka strana detonira 50 15-kilotonskih komada oružja". Nakon toga korišćeni su kompjuterski modeli kako bi se ispitao učinak na okolinu, a predviđanja su prilično dramatična i sumorna.

Trenutni rezultat detoniranja 100 komada oružja otprilike veličine bombi bačenih na Hiroshimu i Nagasaki bilo bi otpuštanje pet megatona ugljenika (čađi) u atmosferu. To bi blokiralo sunčeve zrake. Usledila bi kisela kiša, koja bi uništila ono što je od čovečanstva ostalo nakon nuklearnog rata, a temperatura Zemlje počela bi da pada. Pad u temperaturi prouzrokovao bi "smrtne mrazove" nakon čega bi usledila globalna glad.

Ovako bi to izgledalo po godinama:

Nulta godina

Pet megatona ugljenika otpušta se u atmosferu, što zaklanja sunce i planeta počinje da se hladi. Crna kiša ubija milione ljudi.

Prva godina

Prosečna temperatura površine pada za jedan stepen Celzijusa.

Druga godina

Sezona rasta useva skraćena je za 10 do 40 dana, vlada globalna glad.

Peta godina

Zemlja je u proseku 1,5 stepeni hladnija nego prvog dana, ujedno i hladnija nego posljednjih 1000 godina. Ujedno je i devet odsto manje kiše. Ozon je tanji za 25 posto, povećava se UV zračenje, 80 odsto povećana mogućnost za dobijane raka kože.

Deseta godina

Ozon se polako oporavlja i tanji je za samo osam posto nego pre rata.

Dvadeseta godina

Planeta se lagano zagreva i samo je za pola stupnja hladnija nego danas.

26. godina

Broj kišnih padavina raste na samo 4,5 posto manje nego danas.

Izvor: Index.hr