#BOOKTALK2016 - Ivan Lutz: Hrvatska publika ima maćehinski odnos prema domaćoj fantastici!
Kao i prošle godine konferenciji će prethoditi akcija "Nedelja knjige",od 29. avgusta do 2. septembra u sklopu koje će svi putnici u gradskom prevozu u Novom Sada koje naši volonteri zateknu da čitaju knjigu dobiti knjigu na poklon. Poklon knjige obezbedili su izdavači, partneri konferencije.
Po prvi put u sklopu konferencije održaće se Walk & Talk: Razgovor sa omiljenim piscem tokom šetnje Novim Sadom! Učesnici konferencije imaće prilike da se druže sa svojim omiljenim piscima tokom "Walk & Talk" aktivacije. Šetnja Novim Sadom uz kafu i kolače u "Teatru". Pišite sa kim želite da se družite na WalkTalk@color.rs i saznajte termin šetnje. Broj učesnika po grupi je ograničen na 8.
Na panelu "Mi deca Save Savanovića: Fantastika i njeno mesto u savremenoj književnosti" učestvovaće i Ivan Lutz, književnik, profesor fizike, predsednik udruženja „Marsonikon“ i jedan od osnivača istoimene regionalne SF konvencije iz Slavonskog Broda.
Da li je publika u Hrvatskoj zainteresovana za domaće autore fantastike isto koliko je i za najpopularnija svetska dela ovog žanra?
- Ni približno. Hrvatska publika ima maćehinski odnos prema domaćoj fantastici (osobno sam prodao tri puta više prvog romana u Srbiji nego u Hrvatskoj). To je dugogodišnji problem, a za izvor bismo se trebali vratiti u prošlost i izolirati trenutak. Vjerojatno je i u pitanju kvaliteta žanrovskih uradaka, koja je po meni bila više nego upitna. No, zadnjih godina to se mijenja i sve je više kvalitete; sad samo treba animirati čitatelje da između hrpe knjiga na policama izaberu domaće. Teško, ali ne i nemoguće.
Da li pratite srpsku književnu scenu fantastike i kako biste je ocenili?
- Naravno da pratim. Možda ne enciklopedijski precizno, ali upoznat sam s izdanjima koja izlaze u Srbiji, pa i prijatelj s mnogim piscima i urednicima. Ono što mogu primjetiti je da se Srpski fantastični vod pisaca orijentirao većinom na horor i misteriju, jako je malo znanstvene fantastike čak se ne mogu sjetiti nekog romana zadnjih godina koji je bio „pravi“ SF (što ne znači da ih nema i vjerojatno će me netko demantirati ). A kako se SF svugdje smatra trivijalnom književnošću, nije ni čudo da se dosta pisaca odlučuje za magijski realizam, triler, alternativnu povijest, itd...
Da li je regionalno umrežavanje autora fantastike značajno za ove prostore, kao što je SF konvencija koju organizujete?
- Ne da je značajno, nego je nužno kao oaza u Kalahariju. Sve države bivše Jugoslavije, kada su same, imaju premalo tržište za neku ozbiljniju nakladu. Marsonikon kao i Refesticon u Crnoj Gori, vaša manifestacija i još neki, svi se mi trudimo združiti kulturni svijet s ovih prostora. Maštamo o utopiji, ali dok se u budućnosti vidi barem jedna dobra stvar ne treba se prestati boriti i dati sve od sebe da se dobra književnost ne dijeli na Hrvatsku, Bosansku, Srpsku. Svi se mi razumijemo bez univerzalnog prevoditelja i suludo je razdvajati narode po bilo čemu, pogotovo kada su toliko slični.
Kako vidite budućnost ovog žanra u regionu i da li je ekranizacija dela ono što bi doprinelo popularizaciji?
- Budućnost je svijetla jer puno je mladih pisaca koji još nisu ni počeli davati najbolje od sebe. Budući da kupujem sve domaće autore, s radošću čekam vrijeme koje dolazi. Da! Ekranizacija bilo kojeg SF djela je odličan marketing i tek tada šira publika zabije nos u knjigu. Iako, knjiga je ta koja gubi bitku s filmom, jer ipak knjiga traži koncentraciju, predanost, samoću i promišljanje jednom rječju - VRIJEME, a to je ono čega današnji mladi svijet ima najmanje. Ali evo, držim fige za ekranizaciju neke fantastične domaće knjige. Bilo bi to super!
Kompletan program konferencije i način prijave za učešće pogledajte na linku www.color.rs/booktalk2016/
(old_image)
Autor: Jelena Jovičić