Digital 2017 - Danijel Koletić: Malo je kompanija koje imaju digitalne timove sa spremnim procedurama kriznog komuniciranja

Ovogodišnji - #Digital2017 - trajaće 2 dana - 07. i 08. septembra (četvrtak i petak) i okupiće najznačajnija imena iz ovih oblasti iz celog regiona kao i brojne goste iz inostranstva.

Konferencija se održava u Hotelu Metropol u Beogradu.

Ovogodišnju konferenciju otvoriće prvog dana - Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja u Vladi Republike Srbije i Džulija Patriša Fini, ambasadorka Australije u Beogradu, a drugog dana - Branko Ružić, ministar uprave i lokalne samouprave u Vlade Republike Srbije i Alona Fišer-Kam, ambasadorka Izraela u Beogradu

Tokom dva dana u okviru devet panela i nekoliko studija slučaja i prezentacija, stručnjaci iz različitih oblasti govoriće o trendovima u telekomunikacijama, medijima i tehnologiji, budućnosti filma i bioskopa u digitalnom dobu, revolucijama na društvenim mrežama, marketinškoj i medijskoj sceni i njenoj budućnosti, kao i o kriznom komuniciranju, Uberu, gorućim temama IT scene i drugo.

Drugog dana konferencije, 8. septembra, u panelu "Huston, we have a problem: Krizno komuniciranje u digitalnom dobu", učestvovaće i Danijel Koletić, CEO Apriori World, sa kojim smo razgovarali u susret konferenciji:

Kako komentarišete današnje PR strategije kriznog komuniciranja? Da li se velike, svetske kompanije bolje snalaze ili to nije preduslov?

- Zahvaljujući digitalnim platformama, medijskim portalima, novim izvorima informacija znamo više nego prije, a informacije o krizama više se ne mogu toliko sakriti. Krizu danas može izazvati svaki aktivniji sudionik i poznavatelj društvenih mreža. Svjedoci smo globalnih hakerskih kriza u industrijama. O tehnološkoj razvijenosti države i dostupnosti otvorenog online prostora, ovisit će da li će neke korporacije i u kojoj mjeri zakoračiti u krizu. Ne smijemo zaboraviti činjenicu korumpiranosti u medijima i medijskog preživljavanja, pa se pitamo u kojoj mjeri i koje ciljne skupine dotiče određena kriza. Nažalost, strategije kriznog komuniciranja u digitalnom prostoru traže adekvatno znanje i vještine, traže preventivu kroz alate i tehnike odnosa s javnošću. Većina ljudi na rukovodećim položajima u našoj regiji shvaća da se pored njih odvijaju digitalne poslovne strategije, ali još nisu svjesni snage te industrije te kakve krize ona može izazvati. Kako globalno, tako i regionalno, malo je kompanija koje imaju digitalne timove koji imaju spremne procedure kriznog komuniciranja. U većini slučajeva, rješavat će krizu kad se ona desi.

Koliko je danas bitan brz odgovor na problem ili se ne treba time voditi kada je u pitanju krizno komuniciranje, nego isključivo strategijom?

- Kao što sam napomenuo, veoma mali broj kompanija ima digitalne procedure kriznog komuniciranja. Svakako da krizni štap također ima svoju ulogu, međutim u kriznom komuniciranju treba dati odgovor čim se pojavi prva vijest i time pokušati dati svoje mišljenje jer ponekad etika u novinarstvu zakaže, pa će mediji prvo stvoriti krizu, a onda tek tražiti odgovore od onoga koga se ta kriza tiče. Zato su istiniti i brzi odgovori i njihova pravovremena distribucija jedan od ključeva neutraliziranja krize.

Kako vidite nastup domaćih kompanija u regionu na društvenim mrežama? Da li se trendovi preuzimaju i implementiraju na pravi način?

- Ključna riječ komuniciranja na društvenim mrežama i u digitalnom prostoru je kreativnost. Biti kreativan u komunikacijskim porukama, dodatnim sadržajima, ali isto tako i u riječima, rečenicama, fotografijama, video zapisima, činit će jednu ukupnu sliku. Nažalost, dobro ste primijetili da mi ne stvaramo trendove, nego ih pratimo. Proces digitalnog komuniciranja postao je rutina u većem broju slučajeva. Unutar jedne ozbiljne kompanije uglavnom se komuniciraju brandovi, a ima puno više prostora i za druge teme u cilju stvaranja, ne samo transparentne informacije, nego i stabilne i kontinuirane percepcije.

Šta je po vama ključ dobre komunikacije sa klijentima u digitalnom svetu?

- Prije svega, ljudi čine posao. Danas, frizerski salon ne samo kompanija treba imati osobu, odnosno tim. Neke su kompanije odlučile angažirati i prepustiti digitalnu strategiju agencijama, što smanjuje troškove, ali unatoč tome, one bi također trebale imati svoj odjel s najmanje 2-3 zaposlenih, ovisi o veličini kompanije. Danas svaki brand manager mora imati vještine digitalnog komuniciranja, a jednako tako i predsjednik uprave mora znati osnove metodologija i procedura. Ključ leži u planiranju i internoj komunikaciji odjela za odnose s javnošću, marketinga, brand managera i agencija. Jednostavno, uspjeh čini komunikacija i usklađivanje komunikacije što rezultira planom upravljanja u digitalnoj sferi.

Pred svima nama na ovom području stoje veliki edukacijski izazovi. Na tržištu imamo puno prostora, a zbog neznanja ima i manipulatora koji neke digitalne automatizme naplaćuju klijentima ili im jednostavno savjetuju i nude nešto što je prošlost u digitalnom svijetu. Zato je ključ educirati se na svim razinama, ali pritom ne mislim da ljudi trebaju biti stručnjaci, već trebaju postojati timovi ljudi koji su uglavnom nove generacije kojima je u krvi nova era digitalnog života.

Program, učesnike, informacije o prijavi i kotizacijama možete pronaći na zvaničnom sajtu www.digital2017.rs