Lošijeg smo zdravlja nego naši roditelji
Posmatrajući 6.000 odraslih osoba starosti od 20 do 50 godina tokom perioda od 25 godina, istraživači su otkrili da mlađe generacije imaju lošije “metaboličko” zdravlje, što može dovesti do raznih problema, od visokog krvnog pritiska, preko dijabetesa, do gojaznosti.
Istraživanje je otkrilo da muškarci od 30 godine imaju 20 posto više šanse da budu gojazni nego njihovi vršnjaci u prethodnoj generaciji, dok žene u 20-tim godinama imaju duplo više šansi da budu gojazne nego što je to bio slučaj pre deset godina.
Krvi pritisak je takođe povećan kod mlađih generacija žena i muškaraca, dok mladići imaju više šanse da dobiju dijabetes nego što su to imali njihovi očevi i dede.
Autor istraživanja Gerben Huslege, sa Holandskog instituta za javno zdravlje i okolinu, izjavio je da su mlađe generacije “15 godina ispred” svojih prethodnika u smisli “metaboličkog” zdravlja. On smatra da današnje mlađe odrasle osobe imaju mnogo lošije zdravlje od svojih prethodnika.
Na primer, rasprostranjenost gojaznosti kod muškaraca i žena od 40 godina je slična kao kod prethodne generacije ali kada su imali 55 godina. Što znači da je današnja generacija 40-godišnjaka 15 godina ispred starije generacije i biće duže izložena svojoj gojaznosti.
Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za podsticanjem fizičke aktivnosti i izbalansirane dijete, radi održavanje zdrave telesne težine, posebno kod mlađih generacija.
Jedno od zaključaka istraživanja je da će, zbog porasta broja pušača u visoko razvijenim zemljama, uskoro doći do porasta bolesti izazavanih pušenjem kao što je rak pluća, ali i bolesti izazvanih gojaznošću kao što je dijabetes. To ukazuje i da će životni vek današnje mlađe generacije odraslih osoba biti kraći.
Izvor: NoviMagazin